Od šume ostaje samo zgarište, rastopljeni asfalt, izgorjeli automobili, uništene zgrade... Šumski požari u južnoj Europi za sobom ostavljaju trag razaranja i uzrokuju štetu koja se mjeri u milijardama eura.

Nakon ovih požara prijeti opasnost da se i španjolsko gospodarstvo uguši pod oblacima pepela. Prema podacima europskog sustava za promatranje Zemlje Copernicus, ove je godine u toj zemlji već izgorjelo 206.000 hektara šuma.

„Godine 2022., kada je u Španjolskoj zbog šumskih požara uništeno oko 300.000 hektara površine, gospodarska šteta dosegnula je oko 7,1 milijardu eura", rekao je za DW ekonomist Emilio Vizuete Luciano sa Sveučilišta u Barceloni.

Požari u pravilu uništavaju gospodarstvo i trgovinu u pogođenim regijama, a u te sablasne predjele nitko niti ne dolazi: „Ako turizam nestane iz područja pogođenih požarima, to ima ozbiljne gospodarske posljedice za cijelu Španjolsku."

Udarac i na BDP

Ekonomistica Sarah Meier sa Visoke tehničke škole (ETH) u Zürichu izračunala je kako u regijama koje je pogodio barem jedan šumski požar, stopa gospodarskog rasta smanjila se za 0,11 do 0,18 posto. U njenom istraživanju iz 2023., kod više istodobnih šumskih požara stopa gubitka gospodarskog rasta, ovisno o njihovoj veličini, rasla je do 4,5 posto. „Naši izračuni predstavljaju prosjek za razdoblje od 2011. do 2018. godine", kaže Meier. „Posebno skupo postaje kada se šumski požari prošire sve do većih gradova, što se dosad u južnoj Europi događalo vrlo rijetko."

Sami gradovi nikad nisu gorjeli, ali baš kao što se vatra sad približila Madridu, tako je prijetila i Marseillesu 2016,. Ateni 2024., Patrasu 2025...

I Europska agencija za okoliš (EEA) izračunala je gospodarske gubitke nastale zbog šumskih požara u prošlosti. Godine 2017., kada je na jugu Europe izgorjelo gotovo 990.000 hektara površine, gubici su iznosili gotovo deset milijardi eura.

Madrid čak i manje za prevenciju požara

Prema Europskoj komisiji, države članice svake godine zbog šumskih požara izgube oko 500.000 hektara površine. Računajući po izgorjeloj površini su Španjolska, Grčka i Francuska među zemljama koje najviše pogađaju šumski požari, ali obzirom na površinu čitave zemlje je po podacima Copernicusova sustava GWIS za prosjek 2012.-2025. pokazuju kako u jednoj Crnoj Gori izgori godišnje 2,66% teritorija, u Albaniji 1,6%, u Hrvatskoj 0,39%, u Španjolskoj 0,33%, a u velikoj Francuskoj "samo" 0,08%.

Gospodarska šteta ne uključuje samo gubitke u turizmu, nego i smanjenje bioraznolikosti, gubitke prihoda u šumarstvu, eroziju tla, uništenu infrastrukturu i nekretnine te troškove gašenja požara.

U Španjolskoj se vodi žestoka rasprava o troškovima suzbijanja šumskih požara. Ulaganja u prevenciju se smanjuju još od 2009. godine, premda su broj i razmjeri šumskih požara tijekom posljednjih deset godina poprimili zabrinjavajuće razmjere.

Tako i prema službenim podacima su izdaci za prevenciju šumskih požara u Španjolskoj smanjeni su između 2009. i 2024. s 364 milijuna na 144 milijuna eura. Istodobno su godišnji izdaci za gašenje požara i vatrogasne službe silom prilika ostali stabilni i iznosili oko 417 milijuna eura.

I samo gašenje košta goleme novce

Za španjolskog ekonomista Luciana, „to nije bez određene ironije jer je dokazano da je prevencija najbolje dugoročno ulaganje. Ona je znatno jeftinija od gašenja požara koji su već izbili."

Prema podacima španjolske tvrtke za šumarske usluge Forescat, suzbijanje i gašenje šumskih požara stoji oko 19.000 eura po hektaru. S obzirom na gotovo 400.000 hektara šuma koji su 2025. godine izgorjeli u Španjolskoj, to bi značilo troškove od oko 7,6 milijardi eura.

Koliki će biti troškovi gašenja požara u Španjolskoj ove godine još nije moguće procijeniti. No i liječnica María Inmaculada Mármol Tardáguil je uvjerena: ovako se više ne može nastaviti. „Sigurnost naših šuma svesti na tek gotovoherojske napore vatrogasnih postrojbi, predstavlja ekološku neodgovornost i proračunsku nebrigu", napisala je na internetskoj platformi udruge zaposlenih u javnom zdravstvu. A tu onda treba dodati i oboljenja dišnih puteva svih koji su i bili u blizini takve vatre.

„Rješenje nije u nabavi sve većeg broja protupožarnih zrakoplova, nego primjerice u uklanjanju gorivog materijala poput suhog i mrtvog drva iz šuma prije nego što se pojavi prva iskra." A sve dok to ne shvati i službeni Madrid, Španjolska će „nastaviti bacati u plamen novac svog državnog proračuna istom brzinom kojom joj šume odlaze u plamen", smatra liječnica.