Skriveni ceh Pentagona: koliko je Ameriku do sada koštao rat s Iranom?

Vojni sukobi na Bliskom istoku oduvijek su predstavljali golemo financijsko opterećenje za Sjedinjene Američke Države, no aktualni rat s Iranom postavlja potpuno nove, zastrašujuće standarde. Ono što je u planovima administracije u Washingtonu započelo krajem veljače kao brza i ograničena vojna operacija pod nazivom "Epic Fury", pretvorilo se u dugotrajan i iscrpljujuć sukob s nesagledivim ekonomskim posljedicama.

Dok se na terenu zbrajaju ljudske žrtve i uništena infrastruktura, ekonomska cijena ovog rata potresa i državni proračun i novčanike običnih građana. Koliko je točno do sada potrošeno i tko zapravo plaća ovaj povijesni ceh?

Službene brojke Pentagona i procjene analitičara: ponor bez dna

Ako pitate službeni Washington, brojke su visoke, ali pod kontrolom. Prema svjedočanstvu koje je pred Odborom za proračun Senata iznio američki ministar obrane Pete Hegseth, izravni vojni troškovi aktivnih operacija u Iranu dosegnuli su 37,5 milijardi dolara. Taj iznos pokriva raspoređivanje postrojbi, svakodnevne operativne troškove te enormnu potrošnju streljiva i naprednih raketnih sustava.

Međutim, neovisni vojni analitičari i ekonomske agencije upozoravaju kako je službena računica samo "vrh ledene sante". Prema opsežnim procjenama agencije Moody's Analytics te instituta poput Brown University, stvarni trošak za američke porezne obveznike i potrošače već je premašio 132 milijarde dolara.

Glavni razlozi za ovako dramatičnu razliku kriju se u popratnim gubicima koji nisu ušli u primarni vojni proračun:

• Obnova razorenih baza: Iranski uzvratni napadi bespilotnim letjelicama i projektilima teško su oštetili američke vojne objekte u Bahreinu, Kataru i UAE-u, a šteta na infrastrukturi procjenjuje se na oko 9 milijardi dolara.

• Pražnjenje strateških zaliha: intenzivno presretanje iranskih dronova doslovno je iscrpilo američke zalihe projektila za sustave Patriot i THAAD, čija zamjena stoji milijarde.

Dvostruki udar na građane: kako rat osjećaju obični Amerikanci?

Suprotno prijašnjim sukobima koji su se odvijali "daleko od očiju" domaće javnosti, ovaj rat Amerikanci osjećaju pri svakom odlasku na benzinsku crpku ili u supermarket. Zbog eskalacije sukoba i blokade strateški ključnog Hormuškog tjesnaca, došlo je do dramatičnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe energentima.

Cijena dizela i benzina dosegnula je povijesne rekorde. Prema analizi organizacije Center for American Progress, američka kućanstva su zbog skoka cijena goriva do sada platila preko 87 milijardi dolara dodatnih troškova. To u prosjeku znači da je rat svaku američku obitelj izravno stajao oko 1.000 dolara kroz skuplji životni standard i povećane račune. Teretni promet je poskupio, što je lančano podiglo cijene hrane, dostave i osnovnih namirnica.

Tko su jedini profiteri u sukobu?

Dok proračunski deficit SAD-a raste, a država se dodatno zadužuje uz visoke kamatne stope kako bi financirala rat, određeni sektori bilježe povijesne profite. Glavni dobitnici ovog sukoba su tvrtke iz američke vojne industrije (poput korporacija Lockheed Martin i General Dynamics) koje rade u tri smjene kako bi nadoknadile potrošeno naoružanje. Uz njih, goleme profite ostvaruju i veliki domaći naftni konglomerati koji koriste globalni manjak sirove nafte za podizanje vlastitih marži.

S obzirom na to da je Pentagon već zatražio dodatne pakete financiranja te rekordan obrambeni proračun za iduću godinu, posve je jasno da će se konačni račun ovog rata mjeriti u stotinama milijardi, a otplaćivat će ga generacije poreznih obveznika.