Ekstremni vremenski uvjeti, uključujući toplotne valove, suše i obilne kiše potaknute klimatskim promjenama, u posljednje su dvije godine (2022.-2024.) značajno utjecali na cijene hrane na globalnoj razini.

Nova studija objavljena u časopisu Environmental Research Letters analizira 16 slučajeva širom svijeta gdje su takvi vremenski ekstremi izravno uzrokovali rast cijena osnovnih namirnica: od britanskog krumpira, talijanskih maslina i južnokorejskog kupusa do zapadnoafričkog kakaa.

Od kave i kakaa, preko kupusa i riže do maslinovog ulja

Osnovne namirnice posljednjih godina bilježe nekontrolirani rast, a pritom je naglo poskupljenje zabilježeno u razdobljima kada su regije poskupljenja bile pogođene vremenskim ekstremima.

Autori studije podatke su crpili iz podataka Copernicus ERA5 analize. To je najnoviji i trenutno najprecizniji skup reanaliziranih klimatskih podataka Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), razvijen u okviru Copernicus Climate Change Service (C3S), kojeg financira Europska unija. Osim toga, koristili su i podatke o oborinama i isparavanju od 1901. do 2023. godine.

Azijski toplinski val 2024. uzrokovao je porast cijena riže i povrća. Suše u Europi (2022.-2023.) dovele su do poskupljenja maslinovog ulja za 50 posto u EU. Ekstremne temperature u Africi (2024.) pogodile su proizvodnju kakaa, što je dovelo do globalnog rasta cijena čokolade. Kalifornijska suša (2022.) uzrokovala je skok cijena povrća u SAD-u za 80 posto.

Azija 2024.: Toplinski val rekordnih razlika (do 4°C iznad povijesnih prosjeka) pogodio je Kinu, Južnu Koreju, Japan i Vijetnam. Posljedice: Cijena kupusa u Južnoj Koreji porasla je 70 posto u godinu dana. Riža u Japanu poskupjela je 48 posto, dijelom zbog smanjenih prinosa, a dijelom zbog turističke potražnje. Povrće u Kini skočilo je za 30 posto u ljetnim mjesecima.

Zapadna Afrika 2023.-2024.: Kombinacija dugotrajne suše i vrućina do 50 stupnjeva Celzijusa u Gani i Obali Bjelokosti (gdje se proizvodi 60 posto svjetskog kakaa) dovela je do globalnog nedostatka kakaa i rekordnih cijena čokolade.

Europska suša 2022.-2023.: Španjolska i Italija, koje zajedno proizvode više od 70 posto svjetskog maslinovog ulja, zabilježile su pad proizvodnje zbog nedostatka vode. Cijene u EU porasle su 50 posto u jednoj godini.

SAD 2022.: "Neviđena" suša u Kaliforniji i Arizoni uzrokovala je porast cijena povrća za 80 posto.

Dublja analiza uzroka rasta cijena hrane

Klimatske promjene pojačavaju učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, što izravno utječe na poljoprivrednu proizvodnju. El Niño 2023.-2024. je dodatno pogoršao situaciju, ali istraživači naglašavaju da je dugoročni trend posljedica globalnog zagrijavanja.

Osim klimatskih faktora, na cijene utječu i visoki troškovi transporta (npr. Etiopija), povećanje potražnje (npr. rastući turizam u Japanu povećava potražnju), geopolitičke krize (rat u Ukrajini koja je žitnica Europe).

Ranjivi su i lanci opskrbe. Namirnice poput kakaa i kave posebno su osjetljive jer se proizvode u uskim geografskim zonama. Jedan ekstrem može poremetiti cijeli globalni lanac. Dodatni faktori koji su još su pogoršali situaciju su rat u Ukrajini, visoki troškovi energije i transporta te inflacija.

Domino efekt, društvene i ekonomske posljedice

Porast cijena hrane također povećava socioekonomsku nejednakost jer se siromašniji slojevi teže "prilagođavaju" skupljim cijenama. Doprinosi i pothranjenosti jer se sužava prisutp kvalitetnoj i zdravoj hrani.

U konačnici, rast cijena hrane može dovesti do društvenih nemira (primjer: Šri Lanka 2022.), pogotovo u osjetljivim, odnosno klimatskim promjenama i siromaštvom pogođenim regijama.

Povećana nejednakost: Siromašnije zemlje (npr. Pakistan, Etiopija) teže se "prilagođavaju" zbog ograničenih resursa. Nakon svega nabrojanoga dolaze još i zdravstvene posljedice, ne samo u vidu pothranjenosti nego i drugih posljedičnih zdravstvenih disbalansa.

Dr. Maximilian Kotz, glavni autor studije i klimatolog iz Centra za superračunala u Barceloni, ističe za Carbon Brief da je cilj bio dokumentirati slučajeve u kojima su posljedice bile toliko očite da je i bez kompleksne statistike bilo jasno - ekstremno vrijeme izazvalo je skok cijena.

Kotz navodi da proizvodi poput kave i kakaa, iako se konzumiraju globalno, dolaze iz ograničenih proizvodnih regija - što povećava osjetljivost globalnog tržišta na klimatske poremećaje.

Dr. Jasper Verschuur s Tehnološkog sveučilišta u Delftu naglašava da klimatski šokovi ne utječu samo na proizvodnju, već i na monetarnu politiku, zdravlje i geopolitičku stabilnost.

Slično ističe i dr. Muhammad Rafay Muzamil iz Pakistana, koji upozorava da se u njegovoj zemlji klimatski ekstremi preklapaju s postojećim gospodarskim ranjivostima. U tom kontekstu, poziva na hitna ulaganja u klimatsku prilagodbu: "Poskupljenja hrane pogoršavaju nejednakosti, povećavaju zdravstvene probleme i predstavljaju političke prijetnje - posebno u državama poput Pakistana, koje su među najranjivijima u svijetu".

Ova studija, ističu autori, služi kao upozorenje na sve veći pritisak klimatskih promjena na globalnu prehrambenu sigurnost. Potrebna su hitna ulaganja u prilagodbu poljoprivrede i otpornost lanaca opskrbe kako bi se ublažili budući šokovi.

Studija također nudi vizualnu i analitičku potvrdu da je veza između klimatskih promjena i cijena hrane sve jasnija. Rastuće temperature, nepredvidive oborine i češći sušni periodi više nisu iznimka - oni oblikuju globalnu prehrambenu sigurnost i ekonomsku stabilnost.

Pitanje nije više hoće li ekstremno vrijeme podići cijene hrane, već koliko će nas to koštati - u eurima, zdravlju i društvenoj koheziji.