Klimatske promjene već desetljećima oblikuju naše okolišne uvjete, ali njihov utjecaj na ljudsko zdravlje, posebice na respiratorne alergije, postaje sve očitiji. Porast globalne temperature, promjene u obrascima padalina i povećanje koncentracija ugljičnog dioksida direktno utječu na kvalitetu zraka, peludne sezone i širenje alergena, čime ugrožavaju zdravlje milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku.

Jedan od najizraženijih efekata klimatskih promjena na respiratorne alergije jest produljenje peludne sezone. Biljke poput ambrozije, trava i breze proizvode više peludi i tijekom duljeg razdoblja. Istraživanja su pokazala da povećane koncentracije CO₂ potiču rast biljaka i povećavaju proizvodnju peluda koja je često alergena. U praksi to znači da osobe koje pate od peludne groznice (alergijskog rinitisa) osjećaju simptome ranije u proljeće i kasnije u jesen, a simptomi mogu biti i intenzivniji.

Osim toga, sve češće epizode onečišćenja zraka dodatno pogoršavaju respiratorne alergije. Sitne čestice (PM2.5 i PM10), ozon i drugi zagađivači mogu iritirati dišne puteve i pojačati upalne reakcije. Kada se pelud poveže s česticama onečišćenja, ona postaje još agresivnija za dišni sustav, što može izazvati ne samo alergijske simptome nego i pogoršanje astme.

Klimatske promjene utječu i na širenje novih biljnih i životinjskih vrsta koje prenose alergene. U Hrvatskoj se sve češće pojavljuju invazivne vrste poput ambrozije, čija pelud izaziva snažne alergijske reakcije. Uz to, tople zime i blage jeseni omogućuju dulje preživljavanje grinja i plijesni, koji također spadaju među česte respiratorne alergene.

Posebno ranjive skupine su djeca, starije osobe te kronični bolesnici. Djeca, zbog nezrelosti imunološkog sustava, češće razvijaju alergije, a starije osobe i bolesnici s kroničnim respiratornim bolestima teže podnose pogoršanja simptoma.

Kako bi se ublažili negativni učinci, ključno je podizati svijest o klimatskim promjenama i utjecaju na zdravlje te ulagati u praćenje kvalitete zraka i peludnih kalendara. Preventivne mjere, kao što su redovito informiranje o razinama peludi, pravodobna terapija i izbjegavanje izlaganja alergenima, mogu značajno olakšati život alergičarima.

Klimatske promjene nisu samo problem okoliša, nego i javnog zdravlja. Stoga je zajednička odgovornost svih nas smanjiti emisije štetnih plinova i prilagoditi se novim izazovima kako bismo zaštitili zdravlje budućih generacija.