Već i na glasovanju u Vijeću sigurnosti UN-a o sankcijama protiv Sjeverne Koreje zbog njenih najnovijih raketnih pokusa je mnoge iznenadila reakcija veleposlanika Narodne Republike Kine. Kada je riječ o Pjongjangu nije bila rijetkost da Kina glasuje protiv - što po ulozi Kine odmah znački i veto, u najboljem slučaju se suzdržala. Ali ovaj put je bilo drugačije: Kina je glasovala za sankcije, a kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi je novinarima obećao kako će Kina "u punom opsegu" poštivati sankcije protiv Sjeverne Koreje.

Ovog tjedna je tako Kina objavila kako potpuno obustavlja uvoz željeza, željezne rudače, olova, ugljena i morskih plodova iz Sjeverne Koreje. To je svakako udarac za tu zemlju: čitavih 80% sjevernokorejskog izvoza odvija se preko Kine i već ove mjere bi značile da bi u blagajni Pjongjanga ostala čitava milijarda dolara manje, gotovo trećina njezinog ukupnog izvoza.

Peking je i na druge načine pokazao kako je "okrenuo list" kada je riječ o Sjevernoj Koreji i njezinim upornim provokacijama raketnim pokusima: dosadašnji posebni izaslanik Kine u Sjevernoj Koreji Wu Dawei je "otpremljen u mirovinu". Na njegovo mjesto je došao Kong Xuanyou, dosadašnji zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova.

Golema ovisnost o Kini

Gospodarski stručnjaci iz tog područja upozoravaju kako i ovako Kina ipak nije izvršila za Sjevernu Koreju najbolniji oblik pritiska. A on je veoma jednostavan: nafta. "Kina je najvažniji isporučitelj energenata za Sjevernu Koreju", objašnjava Enda Curran na postaji Bloomberg. "Bez te nafte Sjevernokorejanci više ne bi mogli slijediti svoj atomski program. Ako dosadašnje sankcije ne budu uspješne, onda Kina može povući i tu temu."

S njom se slaže i Gong Keyu s Instituta za međunarodne odnose u Šangaju. Za njemačku postaju ARD ona podsjeća kako je za Sjevernu Koreju "nafta od životne važnosti." No kod takvih kaznenih mjera se redovito događa da najprije pogađa civilno stanovništvo: "Nafta se može koristiti za vojsku, ali i za civilne svrhe, za vojne vježbe i ratno zrakoplovstvo kao i za traktore poljoprivrednika Sjeverne Koreje. Tu je teško povući granicu između civilnog i vojnog korištenja."

Dopisnik ARD-a iz Šangaja Steffen Wurzel javlja kako je zapravo trgovinska razmjena između te dvije zemlje, prema podacima kineske carine još u prvom polugodištu ove godine narasla za čitavih 30% u usporedbi s prošlom. Razina nije osobito visoka, ali ipak ta brojka iznenađuje.

"Veoma teško" obustaviti razmjenu?

Gong Keyu pak tvrdi kako razmjena već godinama opada: "Do prošle godine je Kina izvozila barem osnovne količine robe od životne važnosti za Sjevernu Koreju." Od onda je Kina teoretski obustavila svaku razmjenu, ali i ona nam priznaje kako "neslužbeno" i dalje trgovina cvjeta.

Ona to obrazlaže činjenicom kako Kinu i Sjevernu Koreju dijeli granica dugačka 1.400 kilometara. "Na kinesko-korejskoj granici se može vidjeti mnogo trgovaca koji i dalje vode svoje poslove. Nije da Kina to ne želi obustaviti, ali je jednostavno veoma teško", tvrdi Gong Keyu. Dodaje i kako je posljedica sankcija u pravilu tek veća dobit tih švercera, ali ne i potpun prekid isporuke.

Ipak, teško je vjerovati da Narodna Republika Kina nije u stanju doista obustaviti svaku trgovinu, makar već i ove mjere rječito pokazuju stav Pekinga. Iz Washingtona se već više puta čulo "razočaranje" zbog previše blagog odnosa prema zveckanju oružjem koje se čuje iz Sjeverne Koreje i ova obustava uvoza je jasan znak da Kina sudjeluje u međunarodnom pritisku na Sjevernu Koreju. A time Peking pokazuje i Pjongjangu da možda još ima trgovinskih spona između te dvije susjedne zemlje, ali da bi se i one mogle prekinuti.