Kako spriječiti da vaš mozak ode na kvasinu
Određeni obrasci ponašanja mogu ubrzati kognitivni pad, povećati rizik od neurodegenerativnih bolesti i oslabiti funkcije poput pamćenja i koncentracije

Prema riječima nutricionista i doktora znanosti iz područja istraživanja dugovječnosti Ziba Atkinsa, određeni obrasci ponašanja mogu ubrzati kognitivni pad, povećati rizik od neurodegenerativnih bolesti i oslabiti funkcije poput pamćenja i koncentracije. U nastavku su određene navike koje, prema Atkinsu, svakodnevno štete mozgu.
Nedostatak sna - kronični manjak sna ima štetne učinke na pamćenje, raspoloženje i hormonsku ravnotežu. Ako ne spavamo barem osam sati noću, povećavamo rizik od "moždane magle, pada raspoloženja i poremećaja hormona", navodi Atkins. Kvalitetan, neprekinut san ključan je za oporavak mozga i stabilnu kognitivnu funkciju.
Predugo gledanje u ekrane - dugotrajno izlaganje svjetlu ekrana može uzrokovati umor, razdraženost i smanjenu proizvodnju dopamina, što utječe na emocionalno stanje. Plavo svjetlo ometa mozak i oči, a pretjerana uporaba ekrana može dovesti do osjećaja bezvoljnosti. Atkins savjetuje da ograničimo vrijeme provedeno pred ekranima i koristimo noćni način rada uređaja.
Previše šećera u prehrani - prehrana bogata rafiniranim šećerima povezuje se s upalama i oštećenjem pamćenja. Čak i male navike poput zaslađene kave ili slatkih grickalica mogu uzrokovati moždanu maglu i umor. Umjesto prerađenih šećera, Atkins preporučuje prirodni izvor glukoze - poput voća.
Sjedilački način života - prema Atkinsu, "gotovo nikakvo kretanje tijekom dana" negativno utječe na mozak jer smanjuje protok krvi i povećava upalne procese. Redovita tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju i štiti kognitivne funkcije, stoga se savjetuje barem nekoliko kraćih šetnji dnevno.
Socijalna izolacija - izbjegavanje društvenih kontakata može ozbiljno naštetiti zdravlju mozga, upozorava Atkins u objavi na Instagramu. Ako živimo sami ili se osjećamo povučeno, preporučuje se planirati barem jedan do dva društvena susreta tjedno.