U sezoni gripa, prehlada i respiratornih infekcija, jedna od najčešćih slika koje viđamo u javnom prijevozu, uredima i trgovinama jest refleksno stavljanje dlanova na usta prilikom kašljanja ili kihanja. Iako nas to uče odmalena kao odraz pristojnosti, moderna medicina i epidemiološka istraživanja jasna su: kihanje i kašljanje u dlanove jedna je od najvećih higijenskih pogrešaka koje možete učiniti.

Kada kihnete ili kašljete, kapljice koje izbacujete kreću se nevjerojatnom brzinom i prenose milijune virusa i bakterija. Ako ih zaustavite dlanovima, sve te patogene odmah prenosite na kvake, mobitele, tipkovnice i ruke drugih ljudi. Kako bismo zaštitili sebe i svoje najbliže, ključno je usvojiti znanstveno dokazane i pravilne tehnike bonton higijene.

Zašto je tehnika "u lakat" zlatni standard?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i epidemiolozi širom svijeta već godinama naglašavaju važnost kihanja i kašljanja u unutarnju stranu lakta ili podlakticu.

Zašto je ova metoda toliko učinkovnija od one tradicionalne s dlanovima?

• Smanjen rizik od kontakta: unutarnju stranu lakta rijetko kada koristite za dodirivanje predmeta opće upotrebe. Laktom ne otvarate vrata, ne držite se za rukohvat u autobusu i ne rukujete se s kolegama na poslu.

• Učinkovita barijera: tkanina vašeg rukava djeluje kao izvrstan filtar koji zadržava najveći dio aerosolnih kapljica, sprječavajući ih da odlete u prostor i zaraze ljude u vašoj blizini.

• Brza reakcija: kada osjetite iznenadni podražaj, podizanje ruke i savijanje u laktu najbrži je anatomski pokret koji možete izvesti kako biste potpuno prekrili usta i nos.

Papirnata maramica: koristite je pravilno ili je nemojte koristiti uopće

Korištenje papirnate maramice izvrsna je opcija, ali samo pod jednim strogim uvjetom - pravilom jednokratne upotrebe.

Kada osjetite da ćete kihnuti ili zakašljati, temeljito prekrijte i nos i usta papirnatom maramicom. Nakon što završite, maramicu odmah bacite u najbližu kantu za smeće, po mogućnosti onu s poklopcem.

Najveća pogreška koju ljudi čine jest spremanje iskorištene maramice u džep ili torbu kako bi je "upotrijebili još jednom". Na taj način džepovi postaju pravi inkubatori za viruse, a prilikom svakog idućeg vađenja maramice kontaminirate prste i sve predmete s kojima dođete u dodir. Ako pri ruci nemate maramicu koju možete odmah baciti, uvijek se radije oslonite na tehniku unutarnje strane lakta.

Znanost iza kapljica: koliko daleko leti virus?

Mnogi podcjenjuju snagu običnog kihanja. Znanstvena istraživanja pokazuju da kapljice prilikom kihanja izlijeću iz našeg tijela brzinom i do 150 kilometara na sat, dok zrakoplovni oblak (aerosol) može proputovati udaljenost od čak 6 do 8 metara. Prilikom kašljanja, ta brzina iznosi oko 80 kilometara na sat, a kapljice bez problema dosežu udaljenost do 2 metra.

To znači da ako ne pokrijete usta i nos na pravilan način, doslovno kontaminirate cijelu prostoriju u kojoj boravite. Sitne kapljice mogu ostati lebdjeti u zraku satima, dok veće kapljice padaju na površine gdje virusi, ovisno o vrsti materijala, mogu preživjeti od nekoliko sati do nekoliko dana.

Nezaobilazni korak: pranje i dezinfekcija ruku

Čak i ako ste savršeno primijenili tehniku kihanja u lakat ili maramicu, proces obrane od virusa nije gotov dok ne operete ruke. Pranje ruku sapunom i toplom vodom u trajanju od najmanje 20 sekundi najjeftiniji je i najučinkovitiji način prevencije bolesti.

Ako niste u prilici oprati ruke vodom, upotrijebite dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola (minimalno 60% alkohola). Temeljito protrljajte dlanove, nadlanice, područje između prstiju i ispod noktiju.

Kratki šalabahter za svakodnevnu primjenu:

1. Uvijek imajte papirnate maramice pri ruci.

2. Ako ih nemate, ciljajte u unutarnju stranu lakta.

3. Nikada ne kašljite u gole dlanove.

4. Iskorištenu maramicu odmah bacite u smeće.

5. Operite ili dezinficirajte ruke odmah nakon pročišćavanja dišnih puteva.

Promjena starih navika zahtijeva svjestan trud, no pravilan bonton pri kašljanju i kihanju nije samo pitanje opće kulture - to je osnovni stup javnog zdravlja kojim izravno smanjujemo širenje sezonskih bolesti i štitimo ranjive skupine u našem društvu.