Prije samo nekoliko desetljeća urbana je subkultura svoje subverzivne ideje oglašavala porukama ispisanim pod okriljem noći na fasadama zgrada. Danas postoje Twitter i druge društvene mreže kao novo okruženje u kojemu se sve moguće vrste ideja natječu za onlinepozornost uslijed neograničene količine informacija, prenosi The Huffington Post.

Ljubitelji umjetnosti nekoć su morali ići u muzeje ili galerije; danas postoje virtualne izložbe, virtualni obilasci muzeja, pa čak i organiziranionline susreti s umjetnicima.

Koristeći društvene mreže kao medij, umjetnici su transformirali paradigmu umjetničkog djela, smatra pisac i kritičar Blair Schulman, urednik online portala Art Tattler.

Internet je preplavljen besplatnim umjetničkim sadržajima, a pune ga vizualni umjetnici, pjesnici i glazbenici.

Mreža je umjetnicima omogućila prijelaz s nekadašnje serije odvojenih pojedinačnih projekata na neprekidan i neograničen niz ekspozea svojeg umjetničkog identiteta kao prepoznatljivog, jedinstvenog brenda, pri čemu njihova na taj način privučena publika postaje sastavnim dijelom njihova medija, napominje Schulman.

Ideja 'remek-djela' dosegnula je svoju logičku suprotnost u 'novom umjetniku' - proizvođaču kulture koji spaja nadarenost i kontemplativno promišljanje s osjećajem hitnosti i rapidnom produkcijom.

Čin kreativnog stvaranja postao je tako 'skupna vježba jačanja mišića' nečijeg osobnog umjetničkog brenda, a slike, glazba i riječi samo 'kapljice u bazenu umjetničkog znoja' pruženog svima na uvid, ocjenjuje umjetnik, pisac i bloger Brad Troemel.

Umjetnost postinterneta kao put u istinsku univerzalnost

Ako je slika realizacija sna proizašlog iz mašte ili stvarnosti, je li digitalna umjetnost sastavljena od koda i otvorenog izvora sličan san, ali sastavljen od bioritmova, pita se Schulman.

Iz toga proizlaze brojna pitanja o 'umjetnosti na mreži, umjetnosti postinterneta ili novih medija', pri čemu su ključne riječi 'ubrzavanje' i 'instant prilagodba', istaknuo je.