Živimo u uvjerenju da svakodnevno surfajući internetom komuniciramo s milijunima stvarnih ljudi diljem svijeta. Dijelimo mišljenja, lajkamo objave i ulazimo u rasprave na platformama kao što su TikTok, Instagram, X (bivši Twitter) i Reddit. No, što ako je sve to samo vješto režirana iluzija? Posljednjih mjeseci svjetskom javnošću dominira fascinantna i zastrašujuća teorija zavjere poznata pod nazivom "Teorija o mrtvom internetu" (Dead Internet Theory). Prema ovoj hipotezi, internet kakav smo poznavali umro je još prije nekoliko godina, a današnji digitalni prostor u potpunosti kontrolira, generira i simulira umjetna inteligencija.

Algoritamski zatvor i privid ljudske aktivnosti

Zagovornici ove teorije tvrde da je velika većina sadržaja na internetu danas kreirana od strane AI botova koji su programirani da simuliraju ljudsko ponašanje. Pogledate li sekcije s komentarima ispod popularnih videa ili vijesti, često ćete primijetiti bizarne, generičke i ponavljajuće fraze. Prema teoriji o mrtvom internetu, to nisu stvarni ljudi, već softverski botovi koji međusobno komuniciraju kako bi održali privid masovne aktivnosti i visoke angažiranosti.

Glavni cilj ove operacije, prema teoretičarima, dvostruke je prirode: korporativna zarada i manipulacija javnim mnijenjem. Tehnološki giganti i marketinške agencije koriste botove kako bi umjetno pumpali brojke gledanosti i klikova, stvarajući lažnu sliku o popularnosti određenih proizvoda, trendova ili influencera. Na taj se način privlače stvarni oglašivači koji ulažu milijarde dolara u iluziju, dok obični korisnici nesvjesno konzumiraju sadržaj koji je algoritam stvorio isključivo za njih.

AI influenceri i manipulacija masama: tko zapravo kreira našu stvarnost?

Drugi, mračniji aspekt ove teorije tiče se psihološkog i političkog inženjeringa. Ako vlade i moćne organizacije mogu stvoriti milijune lažnih profila koji istovremeno guraju određeni narativ, oni mogu s lakoćom promijeniti ishod izbora, kreirati lažne krize ili utišati glas stvarnih ljudi. Kada stvarni čovjek uđe na društvene mreže i vidi da se "većina" slaže s određenim stavom, njegova prirodna psihološka reakcija jest da se prikloni toj većini kako bi izbjegao izolaciju.

Pojava hiperrealističnih AI generiranih slika, "deepfake" videozapisa i virtualnih influencera koji imaju milijune pratitelja, a uopće ne postoje u stvarnom svijetu, daje ovoj teoriji snažan vjetar u leđa. Internet je, prema ovom vjerovanju, postao zatvoreni sustav u kojem strojevi pišu tekstove, strojevi ih čitaju, a stvarni ljudi služe samo kao pasivni promatrači čija se pažnja monetizira.

Kako prepoznati "mrtvi" sadržaj i sačuvati zdrav razum?

Iako zvuči kao scenarij za znanstveno-fantastični film, pojava naprednih jezičnih modela poput ChatGPT-a i generatora slika pretvorila je ovu teoriju u temu o kojoj se ozbiljno raspravlja na tehnološkim forumima. Želite li provjeriti jeste li u interakciji s botom, obratite pažnju na brzinu odgovora, ponavljanje istih argumenata bez emotivnog konteksta i profile bez ikakve osobne povijesti. Ključno je razvijati kritičko mišljenje i smanjiti vrijeme provedeno u digitalnim "eko-komorama".