Jedno novo otkriće znanstvenika sa Sveučilišta Yale moglo bi iznenaditi mnoge. Istraživači su analizirali snimke mozga gotovo 38.000 ljudi - 19.964 žena i 17.607 muškaraca - kako bi ispitali funkcionalnu povezanost, odnosno način na koji različiti dijelovi mozga međusobno komuniciraju.

Rezultati su bili neočekivani: osobe koje su imale djecu pokazale su jaču moždanu povezanost, osobito u područjima odgovornima za koordinaciju, pokret i tjelesnu svjesnost.

Iako se te neuronske mreže s godinama obično pogoršavaju, kod roditelja je taj pad bio manje izražen, neovisno o spolu. To sugerira da roditeljstvo može pružiti određenu zaštitu mozgu od kognitivnih problema povezanih sa starenjem, prenosi Parade.

Pozitivan učinak dolazi od životnog stila - mentalne i fizičke aktivnosti

Iako roditeljstvo može biti stresno, ova studija upućuje na to da ono može dugoročno koristiti zdravlju mozga. No, rezultati bi mogli biti relevantni i za ljude bez djece. Istraživači nisu pronašli dokaze da su koristi povezane s biološkim procesom trudnoće, što znači da pozitivan učinak dolazi od životnog stila - mentalne i fizičke aktivnosti - umjesto od samog rađanja djece.

Konkretno, istraživanje ističe da povećana kognitivna stimulacija, rješavanje problema, višezadaćnost (multitasking), emocionalna uključenost i fizička aktivnost mogu igrati ključnu ulogu u očuvanju moždane funkcije.

Dobra vijest je da postoje načini za poboljšanje zdravlja mozga i bez roditeljstva. Stručnjaci preporučuju svakodnevno vježbanje osnovnih vještina, poput čitanja i matematičkih zadataka, što može usporiti kognitivni pad.

Neurologinja dr. Elana Clar ističe da rješavanje križaljki, igranje šaha i sudokua može značajno doprinijeti mentalnoj vitalnosti. Također, društvene aktivnosti poboljšavaju raspoloženje i energiju, dok tjelovježba, prema istraživanjima, može smanjiti rizik od demencije za čak 41 posto.