U ukrajinskoj regiji Vinnytsiji stanovništvo se godinama buni zbog razornih posljedica masovne peradarske industrije u vlasništvu tvrtke MHP. Vinnytsija danas živi distopijsku stvarnost iscrpljenih resursa, devastiranog okoliša i narušena zdravlja. U Sisačko-moslavačkoj županiji, tik do vrtića, škola, domova zdravlja i prirodnih dobara, tvrtke Petrinja Chicken Company (PCC), također s ukrajinskim vlasnikom, i MHP planiraju izgraditi 16 megafarmi za tov pilića s popratnim postrojenjima, kompleks za klanje i preradu peradi s bioplinskim postrojenjem i farmu brojlera kapaciteta čak 120 000 000 jaja godišnje. Ova postrojenja s razlogom su nazivana „megafarmama" i „megapostrojenjima". Samo jedna obrađuje više od 15 milijuna pilića godišnje, dok kompleks za klanje obradi 82 240 000 pilića, što je ekvivalent cjelokupnom stanovništvu Njemačke. Samo jedno postrojenje dnevno potroši četiri milijuna litara vode ostavljajući otpad i zagađenje! Hrvatski građani stoga sve glasnije dižu glas, svjesni da scenarij u njihovu kraju neće biti drukčiji od onog u Vinnytsiji. 

Model koji ne mari za ljude: dok oni broje milijune, zajednica broji štetu

U Vinnytsiji, stanovnici su godinama pokušavali uspostaviti dijalog s MHP-om i vlastima upozoravajući na zagađenje, pad kvalitete života, zdravstvene probleme i gubitak prirodnih resursa. Riječ je o tvrtki milijardera Yuriya Kosyuka, optuživanog za utaju poreza, manipulaciju zakonodavstvom EU-a i prikrivanje podataka. U Vinnytsiji kumulativni utjecaji brojnih pogona nisu procijenjeni, a obećane mjere zaštite okoliša nikada nisu provedene.

„Sličan obrazac ponavlja se u Sisačko-moslavačkoj županiji. Pojedini projekti odobreni su unatoč neusklađenosti s prostornim planovima, dok su javne rasprave minimalno oglašene i tehnički ograničene. Iako formalno prijavljivani kao odvojeni, ovi projekti čine jedan integrirani sustav u vlasništvu istih subjekata. Riječ je o poznatoj strategiji zaobilaženja procjene ukupnog utjecaja zahvata na okoliš i ljude. Primjer Vinnytsije već je otkrio opipljive posljedice obrasca gdje se javni interes podređuje privatnoj dobiti", upozorava Tamara Bing iz Prijatelja životinja.

Ono što se dogodilo u Ukrajini čeka i Hrvatsku?

Dodaje da ono što se dogodilo u Ukrajini čeka Hrvatsku ako se ne suprotstavimo ovoj ekološkoj i društvenoj bombi: „U Vinnytsiji bunari su presušili, a preostala voda sadrži alarmantno visoke koncentracije nitrata - i do 190 mg/L, višestruko iznad dopuštenih granica. Takve koncentracije upućuju na tešku kontaminaciju vode i ozbiljan rizik za zdravlje stanovništva, okoliš i bioraznolikost. Tla ne mogu apsorbirati goleme količine stajskog gnoja, pa nastaju otvoreni deponiji otpada, koji dodatno zagađuju tlo i zrak."

Iz Udruge ističu da je situacija još opasnija u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje se kompleks planira na izrazito propusnom tlu, manje od kilometar od Save i Kupe, koja je izvor pitke vode, i neposredno uz zone sanitarne zaštite. Pojašnjavaju da stanovnici Vinnytsije sve češće prijavljuju i zdravstvene tegobe, žale se na intenzivan smrad amonijaka, zagađenje zraka prašinom s farma, buku i vibracije od svakodnevnog prolaska teških kamiona. Pritom dolazi i do oštećenja kuća, što su potvrdila i neovisna istraživanja. 

Hitno zaustaviti projekte prije nego što primjer Vinnytsije postane naša kataklizmička stvarnost!

„Kompleks u Vinnytsiji jasno pokazuje što se događa kad interesi korporacija nadvladaju interese građana. Hrvatska se nalazi na raskrižju. Primjer Vinnytsije jasno je ogledalo onoga što nas čeka ako ne dođe do hitne obustave ovoga projekta", zaključuju iz udruge Prijatelji životinja.

Više informacija o stravičnim posljedicama planiranih projekata u Sisačko-moslavačkoj županiji možete saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.