Na svjetskoj razini povećava se broj površina zasijanih GMO kulturama, no prisutnost genetski modificirane hrane u Hrvatskoj još je uvijek mala zahvaljujući prevlasti domaće proizvodnje, pokazuje izvješće koje je predstavljeno u petak na konferenciji za novinare.

Monitoring je pokazao da su genetskim modifikacijama najviše izloženi dodaci prehrani i sportska prehrana, te da su sportaši i vegetarijanci najviše izloženi utjecaju takve hrane, rekla je pomoćnica ministra zdravlja Nataša Zorić.

U monitoringu je dio uzoraka uzet na tržnici, dio u domaćoj proizvodnji, kod distributera i u maloprodajnim lancima, a analizirani su proizvodi na bazi soje, kobasice, dijetetski proizvodi, riža, papaja, kukuruzni i pšenični proizvodi.

U Hrvatskoj se poštuju sve europske direktive nadzora GMO hrane, koje su dosta restriktivne. Radi uvida u stanje na tržištu hrane godišnje se obavljaju redoviti nadzori, a genetski modificirana hrana životinjskog podrijetla nije dozvoljena.

Ove godine predviđena je provedba monitoringa u pet faza u šest gradova iz kojih će se analizirati ukupno 180 uzoraka - 40 posto uzoraka uzet će se kod domaćih proizvođača, 40 posto u maloprodaji i veleprodaji, a 20 posto iz silosa i skladišta.

U Ministarstvu zdravlja ističu da stočna hrana i sjemenski reprodukcijski materijal nije u njihovoj nadležnosti, a meso i jaja stoke hranjene GMO hranom ne podliježe potrebi označavanja, u skladu sa zakonodavstvom EU.