Hrvatska se po udjelu stanovnika koji svoje zdravlje ocjenjuju lošim nalazi na prvom mjestu s 13,4 posto, ispred Mađarske (11,4) i Portugala (11,3).

Najmanje nezadovoljnih svojim zdravljem ima na Malti, gdje svoje zdravstveno stanje lošim smatra samo 1,7 posto stanovnika.

Najveći postotak građana koji svoje zdravlje ocjenjuju odličnim imaju Grčka (84,6), Irska (84,2) i Švedska (82,9), dok je u Hrvatskoj taj postotak 65,3.

Oko tri četvrtine osoba u dobi od 25 do 64 godine koje žive u Europskoj uniji svoje zdravstveno stanje smatra vrlo dobrim ili dobrim, nešto manje od 20 posto zadovoljavajućim, a manje od 7 posto lošim ili vrlo lošim, stoji u priopćenju.

Istraživanje je pokazalo da je stupanj obrazovanja važan socioekonomski faktor koji utječe na zdravstveno stanje. Dok tek nešto više od 60 posto stanovništva EU-a u dobi od 25 do 64 godine s niskim stupnjem obrazovanja svoje zdravstveno stanje smatra vrlo dobrim ili dobrim, taj se postotak u stanovnika s tercijarnim obrazovanjem penje do 85 posto. Takav je uzorak zabilježen u svim dobnim skupinama između 25 i 64 godine.