Izvršni direktor Amazona, Andy Jassy nedavno je najavio da će njegova tvrtka smanjiti broj zaposlenih jer umjetna inteligencija (UI) zamjenjuje ljude, sadašnje radnike. Također je upozorio da će UI „pretumbati" brojne poslove i sektore.

Jassy nije jedini menadžer koji to kaže: i mnoge druge tehnološke tvrtke izdale su slična upozorenja o tome kako bi proboj UI-ja mogao umnogome preoblikovati sektor radne snage.

U svibnju je tako izvršni direktor UI-startupa Anthropic za američku web-stranicu Axios rekao da bi umjetna inteligencija mogla „izbrisati" polovicu svih „početničkih" radnih mjesta u sektoru takozvanih bijelih ovratnika (misli se uglavnom na uredske poslove, nap. red.) u sljedećih godinu do pet godina.

Američke javne tvrtke su, zapravo, već smanjile broj svojih uredskih djelatnika za ukupno 3,5 % u posljednje tri godine, izvijestio je Wall Street Journal, pozivajući se na Live Data Technologies, pružatelja podataka o situaciji na tržištu rada. Tijekom proteklog desetljeća, jedna od pet tvrtki u S&P 500 indeksu se „smanjila" što se tiče broja posloprimaca, navodi se.

Brojne tehnološke tvrtke, uključujući Microsoft, Hewlett Packard i Procter & Gamble, posljednjih nekoliko mjeseci najavile su otpuštanja tisuća radnika.

Nedavno je pružatelj maloprodajnih usluga Shopify rekao da će timovi koji traže dodatno osoblje prvo morati dokazati da umjetna inteligencija ne može obavljati iste zadatke.

Duolingo, aplikacija za učenje jezika, planira postupno zamijeniti svoje vanjske suradnike umjetnom inteligencijom.

Strah od masovne nezaposlenosti

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da je četvrtina radnih mjesta diljem svijeta u visokom riziku od zamjene automatizacijom umjetne inteligencije. No, očekuje se da će umjetna inteligencija stvoriti i nove prilike te povećati produktivnost.

Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) ranije ove godine predviđa da će tehnološka transformacija do 2030. godine „istisnuti" oko 92 milijuna postojećih radnih mjesta, a istovremeno stvoriti 170 milijuna novih.

Radna mjesta u razvijenim gospodarstvima vjerojatno će biti više pogođena umjetnom inteligencijom nego ona u zemljama u razvoju.

Studija koju je prošle godine objavio Međunarodni monetarni fond (MMF) otkrila je da bi tehnologija mogla utjecati na 60 % radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima - na otprilike polovicu njih negativno, dok druga polovica može očekivati pozitivan utjecaj.

Izvješće zaključuje da će oko 40 % radnih mjesta na tržištima u razvoju i 26 % radnih mjesta u zemljama s niskim i nižim prihodima biti pogođeno.

Ta tržišta rada će, kako se predviđa, osjetiti manji početni utjecaj umjetne inteligencije, a ona vjerojatno neće baš ni imati koristi od povećanja produktivnosti koju umjetna inteligencija - obećava.

Tko će biti najviše pogođen?

Tijekom prošlih tehnoloških revolucionarnih otkrića, niže kvalificirana radna snage i fizički radnici podnijeli su najveći teret transformacije, poput radnika u tvornicama koje su zamjenjivali roboti.

No sada se očekuje da će široko prihvaćanje umjetne inteligencije teško pogoditi upravo visokoobrazovane kadrove, posebno one sa zadacima koje umjetna inteligencija može obavljati na sličnoj ili čak i boljoj razini od ljudi.

Studija koju je proveo istraživački centar Pew Research u SAD-u otkrila je da bi zanimanja koja uključuju prikupljanje informacija i analizu podataka, poput web-programera, urednika, računovođa i radnika za unos podataka, između ostalog, bila u visokom riziku od zamjene umjetnom inteligencijom.

Očekuje se da će radno intenzivni poslovi koji se ne mogu lako automatizirati, poput građevinskih radnika, radnika u vrtićima ili vatrogasaca, biti najotporniji.

Mogućnost masovnog gubitka radnih mjesta izazvala je zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka umjetne inteligencije na zapošljavanje i generalno na društvo u cjelini. To je privuklo i pozornost političara, pa čak i vjerskih vođa, a papa Lav XIV., koji je u svibnju postao poglavar Katoličke crkve, upozorio je na prijetnju koju umjetna inteligencija predstavlja radnim mjestima i ljudskom dostojanstvu.

Pretjerana zabrinutost?

Stručnjak za tržište rada Enzo Weber iz Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) u Nürnbergu u Njemačkoj smatra da je zabrinutost zbog gubitka radnih mjesta neutemeljena.

U razgovoru za DW rekao je da napredak umjetne inteligencije otvara širok raspon ekonomskih mogućnosti i da će vjerojatnije pomoći radnicima nego prouzročiti masovnu nezaposlenost.

„Umjetna inteligencija prvenstveno mijenja rad, ali ga u osnovi ne eliminira", rekao je Weber, dodajući da tehnologija u većini slučajeva pomaže ljudskim radnicima da „razviju nove zadatke i bolje obavljaju svoje zadatke, umjesto da ih samo zamjenjuju".

Stručni rad objavljen u siječnju koji je djelo ekonomista s Harvarda Davida Deminga, Christophera Onga i Lawrencea H. Summersa dijeli slično mišljenje kao i Weber.

Ekonomisti tvrde da automatizacija pojedinačnih radnih zadataka "ne mora nužno smanjiti zaposlenost" te čak može dovesti do "otvaranja radnih mjesta u nekim sektorima" gospodarstva.

"U načelu, mogućnost automatizacije nekog prethodno teškog zadatka mogla bi radnike učiniti toliko produktivnijima da povećani učinak nadoknadi činjenicu da dio njihovog posla sada obavlja stroj", naveli su oni u svom radu.

Naglašavajući da će utjecaj umjetne inteligencije vjerojatno biti "raširen i dugotrajan", napisali su i da "nas povijest uči da čak i ako umjetna inteligencija poremeti tržište rada, njezin će se utjecaj odvijati tijekom nekoliko desetljeća".

Prilagođavanje promjenjivom tehnološkom krajoliku

S obzirom na to da je tehnologija umjetne inteligencije još uvijek u ranoj fazi razvoja, njezin točan dugoročni utjecaj na globalna tržišta rada i dalje ostaje neizvjestan.

Učinkovitost mnogih alata umjetne inteligencije ovisit će i o tome koliko su dobro integrirani u radna mjesta te o spremnosti i sposobnosti samih (ljudskih) radnika da ih koriste.

Ako se radnici suzdrže od potpunog korištenja umjetne inteligencije iz brige za svoja radna mjesta, to bi moglo ugroziti povećanje produktivnosti koje obećava nova tehnologija.

Stručnjak za tržište rada Weber potiče tvrtke i radnike da se prilagode promjenjivom tehnološkom „krajoliku" i iskoriste prilike koje im se pružaju jer je za njega tehnologija umjetne inteligencije "prekretnica".

"Ona [tehnologija] pruža prilike, ali ih treba iskoristiti. Daljnji razvoj i aktivno osposobljavanje radnika su ključna stvar. Ne samo da bi se održao korak, već da bi se što je moguće više napredovalo."