Genetski inženjering u kombinaciji s organskim uzgojem mogao bi biti najbolji način da se proizvede dovoljno hrane za sve brojniju populaciju, dok se istodobno svijet bori s klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša, piše Reuters.

Pamela Ronald, profesorica na Sveučilištu Davis u Kaliforniji, vjeruje da moramo iskoristiti svu raspoloživu tehnologiju kako bismo osigurali zalihe hrane za 9,2 milijarde ljudi koliko se očekuje da će nas biti  do 2050., što je priličan porast u odnosu na današnjih 6,7 milijardi.

Sa suprugom Raoulom Adamchakom koji se bavi organskom poljoprivredom, napisala je knjigu ‘Tomorrow’s Table’ koja opisuje kako kombinacija GMO-a i organskog uzgoja može pomoći da se ostvari veći urod uz primjenu boljeg sjemena (poput kukuruza otpornog na nametnike), rotaciju žetvi i bolje upravljanje poljoprivrednim površinama, a bez primjene skupih kemikalija štetnih za okoliš.

Otporna rižaPamela Roland, znanstvenica specijalizirana za patologiju bilja, sudjelovala je u razvoju genetski modificirane riže otporne na bolesti, koja bi mogla biti prva GMO riža koja će se u Kini proizvoditi u velikim količinama. Također je radila na sjemenu riže otporne na poplave koja se testira u Bangladešu.Zabrinutost za sigurnost genetski modificirane hrane koju kritičari nazivaju i Frankensteinovom hranom, Roland odbacuje i dodaje da je vrijeme da se GMO shvati kao pomoć u ekološkoj poljoprivrednoj revoluciji.

- Genetski inženjering se razlikuje od konvencionalnog križanja vrsta, ali je rezultat na kraju isti - mijenja se genetska struktura biljke koja je na kraju poboljšana.

Otpornost na bolesti, nametnike ili poplave, suše, temperature, nužne su promjene koje moramo postići, a konvencionalnom metodom to bi bilo teško i dugotrajno - objašnjava Roland. (METRO)