Prema podacima Eurostata iz 2023., 14,2 posto mladih u toj dobnoj skupini rođeno je u drugoj zemlji od one u kojoj trenutačno žive, dok njih 11,9 posto nema državljanstvo zemlje boravka. 

Glavni razlozi migracija su ekonomski - niske plaće, nedostatak stambenog prostora i ograničene prilike za karijeru.

Portugalski sociolog Rui Pena Pires navodi kako su migracije mladih u Portugalu posljedica razlika u plaćama i profesionalnim mogućnostima. Slično je i u Sloveniji te Italiji, gdje se mladi odlučuju na odlazak zbog nesigurnosti na tržištu rada i slabih javnih usluga. U Italiji je u posljednjih deset godina više od 300.000 mladih napustilo zemlju, dok u Sloveniji godišnje iseli oko 1500 mladih.

Hrvatska, koja je nakon ulaska u EU doživjela veliki odljev stanovništva, posljednjih godina bilježi usporavanje tog trenda. Od 2014. do 2023. godine iselilo se 373.935 osoba, od čega su najveću skupinu činili mladi između 20 i 39 godina. Ekonomisti smatraju da migracija opada kada zemlja dosegne približno 80 posto prosječne razvijenosti EU-a, a Hrvatska se s 78 posto tome približava.

Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina suočavaju se s izraženim odljevom mladih zbog korupcije i slabih ekonomskih prilika. Istraživanje UN-a pokazuje da četvrtina mladih u BiH ozbiljno razmišlja o trajnom iseljenju. Stručnjaci upozoravaju na potrebu hitnih reformi kako bi se osigurale bolje mogućnosti i spriječilo daljnje smanjenje broja mladih.

Programi poput Erasmus+ potiču mobilnost unutar EU-a, ali mladi migranti izvan bloka suočavaju se s većim rizikom siromaštva i društvene isključenosti. U Francuskoj su mladi iz Afrike među glavnim imigrantima, a mnogi bježe od visoke nezaposlenosti u svojim matičnim zemljama, poput Tunisa, gdje je stopa nezaposlenosti među mladima 41 posto.