Ovogodišnji Dan planeta Zemlje nosi poruku „Naša moć, naš planet" podsjećajući da zaštita okoliša ne ovisi samo o velikim političkim odlukama, međunarodnim sporazumima i korporacijama, nego i o svakodnevnim izborima svakog pojedinca. Jedan od najvažnijih među njima jest izbor hrane.

Mnogi još uvijek ne povezuju ono što se nalazi na tanjuru s klimatskim promjenama, zagađenjem i uništavanjem prirode. No ta je povezanost itekako stvarna. Kako navode Prijatelji životinja, proizvodnja mesa i jaja, osobito u sustavima intenzivnog uzgoja životinja, jedan je od važnih čimbenika koji pridonose klimatskoj krizi i velikom pritisku na okoliš: „Industrijski uzgoj životinja temelji se na masovnoj proizvodnji u kojoj se životinje drže u skučenim prostorima, a cijeli sustav zahtijeva goleme količine hrane, vode, energije i zemljišta. Takva proizvodnja stvara velike količine stakleničkih plinova, među kojima su metan i dušikov oksid, koji imaju snažan utjecaj na zagrijavanje planeta.  Istodobno, farme i prateća proizvodnja hrane za životinje uzrokuju onečišćenje zraka, tla i voda. Zastrašujući je podatak da uzgoj životinja radi mesa, jaja i mlijeka utječe na globalno zatopljenje više nego sav promet ovoga svijeta."

Megafarme i njihov utjecaj na okoliš i lokalne zajednice 

Osvrnuli su se i na gorući problem koji prijeti Hrvatskoj zbog najave 24 projekta megafarmi, klaonica i pratećih pogona na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije: „Poseban problem predstavljaju megafarme pilića, svinja, goveda i drugih životinja, na kojima se u vrlo malom prostoru uzgajaju tisuće ili čak deseci tisuća jedinki. Takvi pogoni proizvode ogromne količine otpada, uključujući gnoj i otpadne vode, koji mogu zagaditi okolno zemljište, rijeke i podzemne vode. Osim toga, neugodni plinovi i čestice iz farmi negativno utječu i na kvalitetu zraka te na život ljudi koji žive u njihovoj blizini."

Ističu da utjecaj stočarske industrije ne završava na samim farmama. Za prehranu životinja potrebno je proizvoditi goleme količine kukuruza, soje i drugih kultura, zbog čega se koriste velike poljoprivredne površine i dodatno iscrpljuju prirodni resursi. Širenje takve proizvodnje često ide na štetu šuma, travnjaka i drugih prirodnih staništa, što dovodi do gubitka bioraznolikosti i nestanka prostora za divlje životinje. Tako sustav proizvodnje hrane životinjskog podrijetla ne pogađa samo životinje koje se uzgajaju, nego i cjelokupnu prirodu.

Veganska hrana kao konkretan korak prema održivijoj budućnosti 

„Upravo zato izbor veganske hrane nije marginalno ni privatno pitanje bez šireg značenja. Naprotiv, riječ je o jednom od konkretnih načina na koji svatko može smanjiti svoj negativan utjecaj na okoliš. Birati obroke bez mesa i jaja znači ne podržavati sustav koji pridonosi klimatskim promjenama, zagađenju i iskorištavanju životinja. To je izbor suosjećanja, ali i odgovornosti prema planetu", dodali su, naglašavajući pritom da moć promjene nije rezervirana za bogate ni za one s posebnim društvenim utjecajem: „Poruka Dana planeta Zemlje upravo je suprotna: svatko ima određenu snagu i može donijeti odluku da barem jedan obrok, jedan dan ili cijelu prehranu usmjeri prema održivijem i etičnijem izboru. Promjene na razini pojedinca možda se nekome čine malima, ali one imaju društvenu težinu jer pokazuju kakav svijet želimo podržati."

Zato Dan planeta Zemlje, po njima, nije samo prilika za simbolične poruke, nego i za konkretan poziv na djelovanje. „U vremenu klimatske krize, uništavanja prirode i sve većeg onečišćenja, odabir veganske hrane postaje jednostavan, jasan i snažan čin u korist planeta. Spas planeta ne počinje negdje daleko, nego i u svakodnevnim odlukama koje donosimo, pa tako i na vlastitom tanjuru", zaključuju.

Više informacija o tome kako prehranom očuvati naš jedini dom nalazi se u ekobrošuri „Hrana i ekologija", dostupnoj besplatno na www.prijatelji-zivotinja.hr.