Hodanje je sve popularnije, pa nije rijetkost vidjeti ljude kako šeću parkovima, no ako malo bolje pogledate, neki hodaju brže, a neki sporije - i to nema ama baš nikakve veze s vremenom, tvrde stručnjaci.

Naime, studija provedena na Novom Zelandu, na više od 900 volontera u dobi od 45 godina pokazala je da sporiji hod ne znači samo da vam se nigdje ne žuri, već i da brže starite. Spori hod, tvrde znanstvenici, može bti znak starenja i slabijeg rada mozga. 

"Zanimljivo je da smo to primijetili kod 45-godišnjaka, a ne kod gerijatrijskih pacijenata", kaže jedna od koautorica studije Line J.H. Rasmussen sa Sveučilišta Duke. 

"Brzina hoda može biti dobar pokazatelj stanja vašeg mozga i vaše biološke dobi. Ranija istraživanja su pokazala da ljudi s različitim vrstama demencije imaju različit tip hodanja", dodaje njezina kolegica Clare Walton. 

U studiji su ispitanicima mjereni brzina hoda koja se pokazala povezana s brojnim tjelesnim funkcijama te sa 19 različitih biomarkera koji su mjerili sve - od dentalnog zdravlja do krvnog tlaka. Ispitanici su bili podvrgnuti i magnetnoj rezonanci mozga. 

Pokazalo se da je sporiji hod u srednjim 40-ima povezan s lošim tjelesnim funkcijama i ubrzanim starenjem

To ukazuje na brže propadanja više organa (što su pokazali biomarkeri) te s slabijim neurokognitivnim funkcijama. 

"Zanimljivo je to što je naše istraživanje pokazalo da je brzina hoda povezana, ne samo s neurokognitivnim funkcioniranjem u odrasloj dobi, nego i  s neurokognitivnim funkcioniranjem u djetinjstvu", objašnjavaju autori, a prenosi portal Science Alert.

Kod ljudi koji sporije hodaju volumen mozga je bio manji kao i moždana kora. Usprkos ograničenjima studije, znanstvenici kažu kako postoji poveznice čak i između sporog hodanja u djetinjstvu i brzine starenja.