Analiza Bloomberg Newsa otkriva da se dvije trećine takvih objekata izgrađenih ili planiranih u SAD-u u 2022. godini nalazi na lokacijama koje su već sad u riziku od sušnih uvjeta te pogođene vodnim stresom. Analiza, temeljena na podacima Instituta za svjetske resurse te tvrtke DC Byte, donosi podatak da je više od 160 izgrađenih centara u zadnje tri godine na rizičnim lokacijama.

Povećanje je to od 70 posto u odnosu na prethodno prošlogodišnje razdoblje.

Broj novih podatkovnih centara u budućnosti će rasti; samo u SAD-u postoji najmanje 59 dodatnih objekata planiranih u takvim regijama do 2028. godine, a novi se projekti najavljuju svakih nekoliko tjedana.

Novi centri

Lokalne zajednice koje se već sad suočavaju s nestašicama vode tako će se morati natjecati s tehnološkim kompanijama za pitku vodu. Nije to slučaj, navodi Bloomberg News, samo u SAD-u.

Sve više centara otvara se u sušnim državama Saudijskoj Arabiji te Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a u Kini i Indiji veći dio takvih centara također se nalazi u takvim područjima. Veliki dio takvih centara otvaraju američke big tech kompanije Amazon, Microsoft i Google, što je pokazala analiza koju je prošli mjesec objavio The Guardian u suradnji s neprofitnom istraživačkom organizacijom SourceMaterial.

Njihovo istraživanje je identificiralo 38 aktivnih podatkovnih centara u vlasništvu tri velike tehnološke tvrtke u dijelovima svijeta koji se već suočavaju s nestašicom vode, kao i još 24 u razvoju. Lokacije podatkovnih centara često su industrijske tajne, no u sklopu ove analize, uz pomoć lokalnih vijesti i izvora iz industrije, identificirano je ukupno 632 podatkovna centra u vlasništvu Amazona, Microsofta i Googlea.

Gutači energije i resursa

Energetske potrebe takvih objekata su goleme.

Proma podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), procjena je da podatkovni centri čine oko 1,5 posto globalne potrošnje električne energije. Prosječan takav objekt u SAD-u koristi više energije nego 75 tisuća domova zajedno. Procjena je da podatkovni centri troše oko 560 milijardi litara vode godišnje na globalnoj razini. Ta bi brojka mogla narasti na oko 1200 milijardi litara do 2030. godine.

Podatkovnim centrima voda treba za hlađenje, a takvi objekti, navode stručnjaci za Bloomberg News, ispare oko 80 posto vode koju crpe, dok se ostalih 20 posto vraća u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Za usporedbu, potrošnja vode u stambenim objektima gubi samo 10 posto na isparavanje.

Kompanije nisu previše transparentne oko toga koliko vode troše. Google je, na primjer, ranije to pokušao sakriti u Dallesu u saveznoj državi Oregon, gdje je podigao je tužbu protiv The Oregoniana, novina iz Portlanda koje su podnijele zahtjev za tim podacima.

Kada je tužba odbačena, ukupni podaci o potrošnji vode u Dallesu postali su javno dostupni pa se pokazalo da podatkovni centri potroše četvrtinu godišnje gradske potrošnje u 2021. godini.

Problem s pitkom vodom koja se koristi u podatkovnim centrima jest taj što se često tretira kemikalijama kako bi se spriječile korozija i rast bakterija, što je čini neprikladnom za ljudsku konzumaciju ili poljoprivrednu upotrebu. Centri tako ne samo da troše velike količine pitke vode, već je i uklanjaju iz lokalnog vodnog ciklusa.

Prosvjedi

Razlozi su to zbog kojih se sve više raspravlja o etičkom pitanju davanju prioriteta potrebama bogatih kompanija nad osnovnim potrebama stanovništva. Zbog toga je u brojnim mjestima lokalno stanovništvo, povodom najava otvaranja centra, izašlo na ulice kako bi sačuvalo vodu za sadašnje i buduće generacije.

Takvi prosvjedi posljednjih godina dogodili su se u Nizozemskoj, Urugvaju i Čileu.

U Španjolskoj, gdje Amazon planira tri nova centra u regiji Aragon, javio se pokret Tu Nube Seca Mi Río (prijevod: "Tvoj oblak isušuje moju rijeku") koji je pozvao na moratorij na nove podatkovne centre zbog nestašice vode. Naime, predviđa se da će novi Amazonovi centri trošiti više električne energije nego što ih cijela regija trenutačno troši. U međuvremenu, Amazon je u prosincu zatražio od regionalne vlade dopuštenje za povećanje potrošnje vode u svoja tri postojeća podatkovna centra za 48 posto.

Građani se negoduju i zbog bučnog zagađenja koje centri proizvode prilikom rada.

Zbog toga su se, što peticijama što tužbama, pobunili mještani nekoliko gradova u SAD-u, kao što su Chicago i Chandler u Arizoni. U Sjevernoj Virginiji, gdje se nalazi najveća koncentracija podatkovnih centara u SAD-u, također je nastao pokret koji traži zaustavljanje njihova širenja.

Aktivistima ponekad uspije dobiti pokoju bitku. Google je u rujnu prošle godine izjavio da će preispitati svoje planove u Čileu zbog problema s vodom, dok je mjesec ranije irsko Županijsko vijeće Južnog Dublina odbilo planove te kompanije za još jedan objekt na periferiji grada jer nema dovoljno energije za njegovu izgradnju. Ipak, takve se bitke čine malenima u odnosu na invaziju novih planiranih centara na globalnoj razini, navode aktivisti koji se bore protiv ovih centara.