Prema izjavi američke vlade, temperatura mora u arkričkom moru raste, arktički permaftost topi se najbrže u zadnjih 1.500 godina.

Godišnje izvješće koje je u utorak objavila organizacija National Oceanic and Atmospheric Administration ukazuje na manja zatopljenje na svim točkama mjerenja nego u rekordnoj 2016.godini. Međutim, to ne umanjuje brigu znanstvenicima zbog toga što se u sjevernim dijelovima led topi brže nego igdje na Zemlji, puno brže nego što je uobičajeno za moderna vremena.

Jeremy Mathis, šef Arktičkog programa za istraživanje upozorava da nam ova godina pokazuje kako zbog našeg utjecaja Arktik više ne izgleda onako kako je izgledao prije desetak godina.

Ako arktički led ne ostane na Arktiku, to će utjecati na cijeli planet. Brzina topljenja permafrosta ukazuje na to da su se temperature na svim točkama mjerenja povećale, a to se vidi i na razini arktičkog mora. Njegova se razina obično smanji u rujnu, a poveća u ožujku - još uvijek se ne zna koliko će se razina mora povećati kada dostigne svoju najveću točku.

Oko 79% arktičkog leda je tanko i staro oko godinu dana, dok je još 1985. godine 45% leda na Arktiku bilo debelog sloja i starijeg porijekla, tvrde znanstvenici.

Nova istraživanja koja se bave analiziranjem prošlosti arktičkog leda proučavanjem ledenjaka, fosila, koralja i školjaka, pokazuju da se temperature mora na Arktiku povećavaju, a led topi najbrže u 1 500 godina. Te dramatične promjene rezultat su povećanja razine ugljikovog dioksida u zraku. Topljenje ledenjaka problem više ne predstavlja samo manjem broju stanovništva koje živi u arktičkom krugu. Promjene u Arktičkom moru utječu i na količinu ribe, što dovodi do neslaganja među državama koje ih izlovljavaju. 

Ove promjene vjerojatno su djelomično odgovorne i za neobično vrijeme u SAD-u koje je dovelo do požara u Kaliforniji. Znanstvenici sa Sveučilišta u Pennsylvaniji upozoravaju da "i ovi podaci, uza sve ostale, dokazuju da globalno zatopljavanje uzrokuje ozbiljne promjene."