Pokusni kunić budućnosti možda neće imati ni uši ni repić. Zapravo, možda uopće neće biti kunić.

Kako se u Europskoj uniji približava uvođenje zabrane testiranja na životinjama za potrebe kozmetičke industrije, tako tvrtke sve više pogledavaju prema rješenjima visoke tehnologije. Jedno takvo su ponudili znanstvenici s Politehničkog instituta Renssalaer na Kalifornijskom sveučilištu,  predstavivši DataChip i MetaChip.

Riječ je o malenom staklenom pravokutniku nalik onome za mikroskop, na kojem su stotine sićušnih bijelih točkica prepunih ljudskih staničnih kultura i enzima. Zamišljeno je da oponaša ljudske reakcije na potencijalno toksične sastojke kemikalija, što bi značilo da životinjice poput miševa, štakora i zečeva možda više neće morati biti prve na testiranju novih lijekova ili krema protiv bora.

Jonathan Dordick iz Renssalaera i inženjer kemije Douglas Clark sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji predvode tim znanstvenika koji planira do sljedeće godine staviti taj izum na tržište preko svoje tvrtke Solidus Biosiencer. Gaje se velike nade da bi ovo i druga ‘in vitro’ testiranja mogla pružiti jeftinu i učinkovitu alternativu testiranjima na životinjama.

Postupan prijelaz

Njihov proizvod sastoji se od dva staklena umetka. Prvi, MetaChip sadrži ljudske enzime jetre. Drugi, DataChip, ovisno o potrebi, sadrži ljudske stanične kulture srca, kože, jetre, mjehura, bubrega ili pluća. Spojeni poput sendviča, oni oponašaju reakciju ljudskoj tijela. Ako stanice umru ili prestanu rasti, to je znak prisutnosti toksina.

- Ta dva ‘chipa’ mogla bi se jednog dana koristiti i kako bi se utvrdila količina i kombinacija lijekova koja je sigurna i učinkovita za svakog pojedinačnog pacijenta - rekao je Clark.
Ne očekuje se, doduše, da će novi postupak ubrzo zamijeniti pokuse na životinjama, ali mogućnost da upozori na toksine svakako će poštedjeti brojne životinje boli i smrti.

- Na kraju će se ipak testiranje provoditi na manjem broju životinja - kaže Dordick.
Dostignuća u medicini, poput cjepiva za dječju paralizu ili umjetnih srčanih zalistaka, duguju puno cijeloj vojsci laboratorijskih miševa, štakora, zečeva, pasa, majmuna i svinja. Životinje, najviše miševi, još uvijek se  rutinski koriste za testiranje toksičnosti kemijskih sastojaka. A u pravilu se i dalje zahtijevaju pokusi na životinjama prije no što lijekovi dobiju dozvolu za oglede na ljudima.

Međutim, testiranja na životinjama često su spora, a neki znanstvenici sumnjaju koliko je životinjska reakcija vjerna ljudskoj.

Najbolja zamjenaAlternative testiranju na životinjama uključuju sintetičku kožu i kompjutorske simulacije. No, in vitro postupci najviše obećavaju jer su učinkoviti, brzi i jednostavni za obradu, smatra dr. Alan Goldberg, ravnatelj Centra za alternative testiranjima na životinjama pri Sveučilištu Johns Hopkins.Pritisak javnosti

Uz to, javnost sve više negoduje zbog testiranja na životinjama, posebice zbog nanošenja boli za proizvode poput ruža za usne ili sjenila za oči. Pokret protiv testiranja na životinjama jači je u Europi, gdje EU namjerava zabraniti životinjske pokuse zbog kozmetike u ožujku 2009. godine, a to će se odnositi i na američke kozmetičke tvrtke koje žele prodavati svoje proizvode na Starom kontinentu.

- Još je rano reći za ‘chipove’ da su zamjena za testiranje na životinjama - kaže John Bailey, glavni znanstvenik Personal Care Product Councila u Washingtonu koji i dalje smatra upotrebu životinja najsigurnijim načinom.

Dordick ipak vjeruje da će njihov postupak biti znatno bolji i precizniji, jer koristi stanice od kojih smo stvoreni.