I dok je meso prvo na ljestvici hrane koja uzrokuje različite bolesti, Američka agencija za kontrolu i prevenciju bolesti donosi popis jednako riskantnih ali potpuno neočekivanih namirnica

10. Zeleno lisnato povrće - to uključuje namirnice poput špinata, zelene salate i kupusa. Iz Agencije navode kako je takvo povrće podložno kontaminaciji bakterijama poput E. coli ili salmonele. ˝Zelenjava˝ može postati zaražena zahvaljujući kontaktu s životinjama ili gnojivom, te kroz neprikladno skladištenje.

9. Jaja - najčešći uzrok zaraze jajima jest salmonela. Nedovoljno termički obrađena jaja te loše uskladištena mogu uzrokovati bolest. Zatvori, restorani ili različiti tipovi dostava primarna su mjesta zaraze jajima. Jaja također mogu imati mikroskopske pukotine preko kojih ulaze bakterije.

8. Tuna - najčešći rizik trovanja ribom jest histaminsko trovanje ili skombrotoksizam tj. trovanje histaminom nakon konzumiranja ribe. U početku je uočeno da se ono javlja nakon konzumacije plave morske ribe iz porodice "scombroidea" : tuna, skuša, srdela i srodne ribe. Međutim, i neskombroidne ribe poput gofa, lampuge, lososa, strijelke (Pomatomus saltatrix) mogu biti izvor histaminskog trovanja. Normalno se histamin ne nalazi u svježoj, već u odstajaloj, pokvarenoj ribi koja je duže vrijeme bila izvan hladnjaka.

7. Kamenice - neki školjkaši, poput kamenica, jedu se sirovi. Kako njihov način prehrane filtriranjem može uzrokovati nakupljanje toksičnih tvari, često su uzročnici epidemija probavnih bolesti. Različiti su uzročnici bolesti kojima su izloženi školjkaši, a najčešći su bakterije, gljivice, praživotinje i virusi.

6. Krumpir - solanin je toksični glikoalkaloid iz krumpira, ali i drugog povrća kao što je patlidžan i rajčica koji se nalazi u i ispod kožice. On ima funkciju da biljku zaštiti od nametnika, dakle ima antifungicidno i antipesticidno djelovanje. Solanina ima i u svim ostalim dijelovima biljke.  Najveći dio tog alkaloida skine se guljenjem krumpira zbog čega uglavnom nema nikakve opasnosti za zdravlje. Suprotno općem mišljenju solanin je vrlo toksičan pa i male količine mogu izazvati akutnu intoksikaciju koju karakterizira povraćanje, znojenje, grčevi u želucu i crijevima, aritmije srca, glavobolja, itd. Prženjem u ulju pri temperaturi od 170°C (kao što je slučaj kod prženja u fritezi), solanin se u najvećoj mjeri inaktivira, ali kuhanje nema gotovo nikakvog učinka dok zagrijavanje u mikrovalnoj inaktivira samo manji dio solanina.

5. Sir - ova namirnica podložna je zarazi zbog toga što pri izradi prolazi kroz mnogo faza poput kiseljenja, sirenja, sušenja itd. Upotreba pasteriziranog mlijeka naveliko je smanjila rizik te postotak štetnih bakterija u siru. Trudnicama se preporuča izbjegavanje mekanih sireva poput camemberta jer postoje veće šanse da sadrže štetnu bakteriju listeriu koja može imati negativne posljedice na trudnoću

4. Sladoled - premda je sladoled  dobra podloga za razvitak mnogih bakterija, mikroorganizam stafilokok najčešći je krivac. Osnovni sastojak sladoleda je mlijeko, a ono je odlično hranilište za razvitak stafilokoka i njihovih otrova. Slastičari griješe upravo kada, prije nego što se sladoled smrzne, hlade vruću smjesu na sobnoj temperaturi vrlo dugo (nekad i cijelu noć), a to je dovoljno vremena bakterijama da se razmnože.

3. Rajčica - Europljani dugo vremena nisu prihvatili rajčicu zbog neugodnog mirisa njenih listova i stabljike, a neki su je čak smatrali i otrovnom. Polovinom 19. stoljeća otkriveno je da su listovi i stabljika rajčice zaista otrovni, ali da su zato njeni plodovi izuzetno zdravi. Listovi rajčice sadrže toksične alkaloide. Nedozrela, zelena rajčica je otrovna zbog alkaloida koji sadrži, ali se ta otrovnost gubi kiseljenjem, pa tako ukiseljena rajčica postaje svojevrsni specijalitet.

2. Pšenične klice - vlažni i topli uvjeti koji su potrebni za optimalno klijanje ujedno pogoduju rastu raznih mikroba. Zbog toga sirove klice mogu biti uzrokom trovanja hranom. Američka agencija za hranu i lijekove je 1999. godine objavila prvo upozorenje vezano uz sigurnost konzumiranja sirovih klica i od tada su kontroverze vezane uz konzumaciju ovih namirnica sve veće. Sve je više dokaza koji govore u prilog zdravstvenim i nutritivnim svojstvima klica, no istovremeno se bilježe i trovanja uzrokovana kontaminacijom E. coli i salmonelom.

1. Bobičasto voće - u ovu skupinu spadaju jagode, borovnice, kupine, maline, brusnica itd. I premda može izgledati neobično što se ovo voće nalazi na listi iz Agencije navode kako je potencijal da se inficira patogenima velik. Možda najozbiljniji slučaj dogodio se 1997. kada je više od milijun kilograma jagoda zaraženo Hepatitisom A, virusom koji uzrokuje upalu jetre. Do infekcije je došlo kada je zaraženi radnik na plantaži u meksičkoj Kaliforniji virus prenio na voće.