Živimo u vremenu kada nas sa svih strana bombardiraju savjetima o prehrani i dijetama. Ipak, jedan je trend privukao posebnu pažnju liječnika i fitness stručnjaka diljem svijeta. Riječ je o povremenom postu, poznatijem pod engleskim nazivom intermittent fasting. Za razliku od klasičnih dijeta koje vam govore što točno smijete jesti, ovaj se model fokusira na to kada jedete. Mnoge poznate osobe kunu se u njegove rezultate. No, što o svemu tome kaže moderna znanost? Je li preskakanje obroka doista korisno za ljudski organizam ili se radi o još jednom opasnom mitu? U ovom detaljnom vodiču donosimo sve odgovore i pravila za sigurno provođenje posta.

Što se događa u tijelu kada postimo: moć autofagije

Kada stalno unosite hranu u organizam, vaše tijelo neprestano troši energiju na probavu. Razina hormona insulina u krvi tada je visoka, što znači da tijelo skladišti masnoće umjesto da ih troši. Kada odlučite postiti nekoliko sati, razina insulina drastično opada. To daje jasan signal vašem metabolizmu da počne sagorijevati nakupljene masne naslage kako bi dobio potrebnu energiju.

Najveća zdravstvena prednost povremenog posta krije se u znanstvenom fenomenu koji se zove autofagija. Za otkriće ovog procesa dodijeljena je i Nobelova nagrada. Pojednostavljeno rečeno, autofagija je proces čišćenja unutar naših stanica. Kada tijelo ne dobiva hranu izvana, ono počinje reciklirati stare, oštećene i bolesne stanice. Na taj se način organizam prirodno pomlađuje, smanjuju se upalni procesi i jača imunološki sustav.

Najpopularnije metode povremenog posta: odaberite svoj model

Povremeni post nije gladovanje danima, već pametno raspoređivanje obroka unutar jednog dana ili tjedna. Postoji nekoliko modela, a vi možete odabrati onaj koji najbolje odgovara vašem životnom stilu.

• Metoda 16/8 (najpopularniji model): kod ovog modela postite 16 sati u danu, a svu hranu pojedete unutar preostalih 8 sati. Na primjer, vaš prvi obrok može biti u 12 sati ručak, a zadnji obrok u 20 sati navečer. Tijekom večeri i jutra ne jedete ništa, već pijete samo vodu, crnu kavu ili nezaslađeni čaj. Ovaj model je najlakši za održavanje jer polovicu vremena posta zapravo prespavate.
• Metoda 5:2: ovaj model se bazira na tjednoj razini. Pet dana u tjednu jedete potpuno normalno i ne brojite kalorije. Preostala dva dana (koja ne smiju biti za redom) unosite minimalnu količinu hrane, obično oko 500 do 600 kalorija dnevno.
• Metoda "Eat-Stop-Eat": ova metoda uključuje potpuni post od 24 sata jednom ili dvaput tjedno. Primjerice, pojedete večeru u utorak i nakon toga ne jedete ništa do večere u srijedu.

Dokazane zdravstvene prednosti za um i tijelo

Brojna medicinska istraživanja potvrdila su da povremeni post donosi velike koristi za opće zdravlje. Osim brzog i učinkovitog gubitka kilograma oko trbuha, ovaj način prehrane dramatično poboljšava osjetljivost tijela na insulin. To izravno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Također, povremeni post čuva zdravlje vašeg srca. On pomaže u smanjenju lošeg LDL kolesterola i regulira krvni tlak. Pacijenti često primjećuju da imaju puno više energije i bolju koncentraciju jer im šećer u krvi ne skače gore-dolje nakon svakog malog obroka.

Tko bi trebao izbjegavati post i kako početi?

Iako je povremeni post sjajan za većinu odraslih ljudi, on ipak nije namijenjen svima. Trudnice, dojilje i osobe koje su imale poremećaje u prehrani nikada ne bi trebale provoditi ovaj režim. Također, osobe koje boluju od kroničnih bolesti ili uzimaju teške lijekove moraju se prije početka posavjetovati sa svojim liječnikom.

Ako želite isprobati ovaj način prehrane, krenite polako. Nemojte odmah skočiti na strogi post od 16 sati. Prvih tjedan dana pokušajte postiti 12 sati (npr. od 20 sati navečer do 8 sati ujutro). Kada se tijelo navikne, polako produžujte vrijeme bez hrane. Zapamtite da u periodu kada smijete jesti i dalje trebate birati zdravu hranu punu povrća, proteina i zdravih masnoća, a izbjegavati brzu hranu i šećere.