Geopolitičke napetosti u svijetu i stalne utrke u naoružanju ponovno su u središte javnosti vratili pitanje koje smo smatrali dijelom povijesti: što ako dođe do najgoreg scenarija? Razmjena tisuća nuklearnih projektila između velikih sila ne bi značila samo trenutačno uništenje ciljanih gradova, već i početak takozvane "nuklearne zime". Ogromne količine dima i pepela blokirale bi sunčevu svjetlost, uništile globalnu poljoprivredu i potencijalno odnijele više od pet milijardi ljudskih života zbog gladi. Ipak, prema opsežnom istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Risk Analysis, znanstvenici su identificirali samo dvije ključne države koje imaju resurse, geografski položaj i stabilnost da prežive takvu apokalipsu.

Faktor izolacije: zašto sjeverna polutka nema šanse za opstanak?

U slučaju globalnog nuklearnog sukoba, primarne mete bile bi smještene na sjevernoj polutki - u Sjevernoj Americi, Europi, Rusiji i dijelovima Azije. Zbog zračnih strujanja, gusti crni oblaci čestica najprije bi prekrili ove regije, drastično spuštajući temperaturu i uništavajući usjeve. Znanstvenici su stoga analizirali 38 otočnih država diljem svijeta kako bi utvrdili koje od njih mogu proizvesti dovoljno hrane za svoje stanovništvo u uvjetima smanjene sunčeve svjetlosti. Rezultati su na sam vrh izdvojili dvije susjedne nacije na samom jugu našeg planeta.

1. Australija - neosvojiva tvrđava s ogromnim viškom hrane

Prema svim simulacijama i modelima, Australija drži apsolutno prvo mjesto na listi globalne otpornosti na nuklearnu katastrofu. Ova otočna država posjeduje nevjerojatan poljoprivredni višak koji bi joj omogućio da prehrani svoje stanovništvo čak i ako se učinkovitost proizvodnje smanji pod utjecajem klimatskih promjena.

• Zalihe hrane: Australija proizvodi znatno više hrane nego što njezina populacija može potrošiti.

• Energetska neovisnost: država leži na golemim izvorima energije, što joj jamči stabilnost mreže.

• Infrastruktura i obrana: snažan vojni proračun i razvijena zdravstvena sigurnost omogućili bi održavanje reda.

Ipak, studija navodi i jedan rizik: njezine bliske vojne veze s SAD-om i Velikom Britanijom mogle bi je teoretski učiniti sekundarnom metom napada.

2. Novi Zeland - nuklearno neutralna oaza samoodrživosti

Odmah iza Australije smjestio se njezin susjed, Novi Zeland, koji ima jednu veliku prednost - dugogodišnji status zemlje bez nuklearnog oružja i potpunu vojnu neutralnost u globalnim blokovima.

• Pametna poljoprivreda: gospodarstvo Novog Zelanda iznimno je učinkovito u izvozu hrane. Čak i uz dramatičan pad temperature, njihova bi poljoprivreda preživjela.

• Regionalni utjecaj: okružen oceanom, Novi Zeland bi bio prirodno zaštićen od radioaktivnih padalina koje bi uništile sjevernu hemisferu.

• Nedostatak resursa: glavni minus Novog Zelanda je ovisnost o uvozu goriva i industrijskih komponenti, što znači da bi se društvo moralo prilagoditi jednostavnijem načinu života.

Druga potencijalna utočišta na karti svijeta

Iako su se Australija i Novi Zeland pokazali kao najotporniji za ponovno pokretanje ljudske civilizacije, istraživači spominju još nekoliko "sigurnih otoka". Države poput Islanda, Solomonskih Otoka i Vanuatua također bi mogle osigurati dovoljno kalorija za opstanak svojih stanovnika. Slično vrijedi i za pojedine dijelove Južne Amerike, poput Argentine, koja zbog svoje goleme stočarske i poljoprivredne proizvodnje ne bi iskusila masovnu glad.

Znanstveni zaključak ostaje jasan - bogatstvo i tehnologija ne bi značili ništa u postapokaliptičnom svijetu. Ključ preživljavanja leži isključivo u geografskoj izolaciji, izobilju obradive zemlje i energetskoj neovisnosti.