U vremenima kada globalna ekonomska kretanja postaju sve nepredvidljivija, pitanje svih pitanja među ulagačima glasi: hoće li cijena zlata i dalje rasti? Žuti metal već godinama dokazuje svoj status ultimativnog sigurnog utočišta za kapital, a dramatični skokovi vrijednosti privukli su pažnju čak i onih građana koji se nikada prije nisu bavili investicijama. Nakon što je spot cijena zlata u siječnju dosegnula povijesni maksimum, tržište je prošlo kroz fazu privremene korekcije i stabilizacije. Ipak, vodeći svjetski ekonomski stručnjaci i analitičari velikih investicijskih banaka slažu se u jednom - dugoročni uzlazni trend i dalje je iznimno čvrst.

Prognoze velikih investicijskih banaka do kraja godine

Pogled na procjene vodećih financijskih institucija otkriva iznimno optimističan scenarij za vlasnike zlatnih poluga i zlatnika:

• J.P. Morgan: Analitičari ove banke predviđaju da će cijena zlata po unci dosegnuti 6.000 dolara do kraja četvrtog kvartala, uz potencijalni rast do 6.300 dolara.

• Goldman Sachs: Iako su blago korigirali svoje najoptimističnije ciljeve, drže se strukturalno konstruktivne prognoze od 4.900 dolara po unci.

• Deutsche Bank: Dugoročne analize sugeriraju da bi, zbog specifičnih monetarnih promjena, zlato moglo dotaknuti nevjerojatnih 8.000 dolara do 2031. godine.

Ključni pokretači rasta: zašto zlato ne prestaje sjati?

Da bismo razumjeli hoće li cijena zlata i dalje rasti, moramo analizirati tri temeljna makroekonomska stupa koji izravno diktiraju njegovu vrijednost:

1. Masovna kupovina od strane središnjih banaka

Središnje banke diljem svijeta, posebice one u ekonomijama u usponu poput Kine, Indije i Turske, agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve. Ovaj proces diversifikacije odmak je od oslanjanja na američki dolar, što stvara trajnu i snažnu potražnju na tržištu koja drži cijenu stabilnom čak i u trenucima privremenih burzovnih padova.

2. Povratak inflacije i trgovinski ratovi

Ponovno rasplamsavanje globalnih trgovinskih ratova, uvođenje zaštitnih carina te protekcionistička politika administracije Donalda Trumpa narušili su optimizirane lance opskrbe. Rezultat ovih političkih odluka je neizbježan rast inflacije. Budući da papirnati novac gubi kupovnu moć, ulagači refleksno prebacuju imovinu u fizičko zlato kako bi sačuvali njezinu realnu vrijednost.

3. Geopolitičke napetosti i sukobi

Vojni sukobi i politička nestabilnost na Bliskom istoku stvorili su visoku razinu nesigurnosti na energetskim i financijskim tržištima. Zlato u takvim kriznim scenarijima funkcionira kao financijski štit. Povijest pokazuje da svaki porast geopolitičkog rizika izravno korelira s rastom cijene plemenitih metala.

Isplati li se sada kupiti investicijsko zlato?

Mnogi se mali ulagači pitaju jesu li zakasnili na val poskupljenja. Stručnjaci na konferencijama poput zagrebačkog "Crogolda" napominju da su kratkoročne korekcije cijena od 10 do 20 posto posve normalne i zdrave za tržište. One zapravo predstavljaju idealnu priliku za kupnju po nižim cijenama prije sljedećeg velikog skoka. Za razliku od investicijskog nakita na kojem se gubi i do 60% vrijednosti pri preprodaji, investicijsko zlato u obliku poluga i zlatnika s certifikatom oslobođeno je plaćanja PDV-a, što ga čini najisplativijim oblikom dugoročne štednje.