Na današnji dan, 22. ožujka, Zagreb se prisjeća jednog od najtežih događaja u novijoj povijesti - razornog potresa iz 2020. godine. Taj je potres u ranim jutarnjim satima, oko 6:24, pogodio glavni grad Hrvatske i okolicu te ostavio duboke posljedice na živote građana, infrastrukturu i kulturnu baštinu.

Potres magnitude 5,5 prema Richteru imao je epicentar u području Markuševca, na obroncima Medvednice. Bio je to najjači potres koji je pogodio Zagreb nakon onoga iz 1880. godine. U samo nekoliko sekundi oštećeno je više od 25 tisuća zgrada, a mnoge su postale neuporabljive. Stradale su brojne povijesne građevine u središtu grada, uključujući i zagrebačku katedralu, čiji je toranj simbolično prikazao razmjere katastrofe.

Osim materijalne štete, potres je imao i ljudsku cijenu - izgubljen je jedan mladi život, a deseci ljudi su ozlijeđeni. Dodatnu težinu situaciji davala je činjenica da se sve dogodilo u jeku pandemije bolesti COVID-19, što je dodatno otežalo reakciju službi i svakodnevni život građana.

Šest godina kasnije, proces obnove i dalje traje. Od samog početka bilo je jasno da će oporavak biti dugotrajan i složen. Procjene su govorile da će obnova trajati desetljeće, odnosno do 2030. godine. Do danas je obnovljeno više od 4.300 zgrada, uključujući privatne i javne objekte, no još uvijek velik broj zgrada čeka potpunu obnovu.

Poseban naglasak stavljen je na konstrukcijsku obnovu, koja podrazumijeva ne samo vraćanje zgrada u prvobitno stanje, već i njihovo dodatno ojačavanje kako bi bile otpornije na buduće potrese. Takav pristup, iako skuplji i dugotrajniji, smatra se dugoročno isplativijim i sigurnijim.

U financijskom smislu, obnova predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih izazova u modernoj Hrvatskoj. Do sada je u obnovu uloženo više od 4,6 milijardi eura, a značajan dio sredstava osiguran je iz europskih fondova, uključujući Fond solidarnosti Europske unije. Grad Zagreb također sudjeluje u financiranju, kao i država, kroz različite programe pomoći i javne pozive za građane.

Unatoč vidljivom napretku, proces obnove suočava se s brojnim izazovima. Obnova privatnih zgrada posebno je složena zbog imovinsko-pravnih odnosa i potrebe za dogovorom suvlasnika. Također, mnoge zgrade u povijesnoj jezgri imaju status kulturnog dobra, što dodatno usporava radove zbog strožih konzervatorskih uvjeta.

Danas, šest godina nakon potresa, Zagreb je istovremeno grad gradilišta i obnove, ali i simbol otpornosti. Iako posao još nije dovršen, vidljivi su rezultati i napredak. Obnova Zagreba nije samo građevinski projekt - ona je i proces obnove zajednice, sigurnosti i povjerenja u budućnost.