Ameriöki predsjednik Donald Trump je rat započeo prije tri mjeseca sa svog imanja Mar-a-Lago: da su počele teške vojne operacije protiv Irana, američkom narodu je priopćio putem videa objavljenog na mreži Truth Socialu. Zbog čega predsjednik svoju zemlju, koja je stala uz Izrael, vodi u još jedan rat na Bliskom istoku? Povod je, kako je ubrzo nakon toga objasnila glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, bila Trumpova „intuicija zasnovana na činjenicama" da Iran predstavlja neposrednu i izravnu prijetnju Sjedinjenim Državama.

U vojnom smislu stvari idu odlično za američke trupe, rekao je Trump. Na ljestvici od jedan do deset, kako je tvrdio predsjednik, situacija na frontu zaslužuje ocjenu 15. Samo nekoliko dana nakon početka rata, Trump je prvi put izjavio da je pobjeda praktično već postignuta.

Teheran povećava pritisak na globalnu ekonomiju

Američki predsjednik će se u nadolazećim tjednima uvijek iznova oglašavati. Ipak, unutar pokreta njegovih sljedbenika (MAGA) mnogi su ogorčeni. Čak i Trumpu naklonjeni publicisti, poput Joea Rogana, možda najpoznatijeg podcastera u zemlji, ne mogu to pratiti. On smatra da postoji proturječje između onoga što je predsjednik obećao tijekom svoje predizborne kampanje i stvarnog vanjskopolitičkog kursa koji Trump vodi „suludo". Mnogi se, tvrdi on, sada osjećaju prevareno. Na kraju krajeva, kako kaže, još nije jasno zašto je uopće započeo ovaj rat.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju: malo ljudi u SAD-u zapravo doživljava Iran kao veliku prijetnju. Iran odgovara na napade upravo onako kako se desetljećima očekivalo u Washingtonu: izvodi napade na mete s druge strane Perzijskog zaljeva i proglašava Hormuški tjesnac zatvorenim. Na globalnoj razini su zbog toga cijene energije vrtoglavo porasle; Teheran drži svjetsku ekonomiju u šahu. Čini se da je Trump iznenađen ovim razvojem događaja. Nitko ga, tvrdi, nije upozorio da će Iran postupiti ovako.

Rat Trumpu stvara probleme i kod kuće

Od samog početka, većina Amerikanaca bila je protiv ovog rata. Sada on u samoj zemlji postaje otrov za Trumpa. Novinarka pita predsjednika na koji način se mogu ponovo sniziti cijene benzina. Njegov odgovor: da bi se to postiglo, jednostavno bi se moralo „izaći iz Irana", što će se dogoditi „vrlo brzo". Bilo je to krajem ožujka.

Rat je popraćen bezbrojnim objavama predsjednika na mreži Truth Social. Trump ponekad prijeti genocidom, potom nagovještava izglede za skori mir, zatim zahtijeva bezuvjetnu predaju i konačno objavljuje da je dogovoren prekid vatre. Između tih objava stalno se ponavljaju tirade protiv saveznika u NATO-u koji odbijaju pridružiti se SAD-u u ratu, iako ih američka vlada o tome nije pravodobno ni obavijestila.

Iran iskorištava Trumpovu nestrpljivost

Jedno je jasno: Trump nema rješenja, jer taktički uspjesi njegove vojske ne predstavljaju stratešku pobjedu. Povratak na teško bombardiranje nije obećavajuća opcija. To je dijelom vezano i uz činjenicu da su se u ratu smanjile zalihe streljiva.

Predsjednikove poruke, koje objavljuje bez prestanka, signaliziraju Irancima: što se sukob duže odugovlači, Trump postaje nestrpljiviji i želi ga okončati. Iranci iskorištavaju tu slabost. Zadržavaju predsjednika, razvlače pregovore i time pogoršavaju njegove unutarnjopolitičke probleme.

Ubrzo će postati jasno: vodstvo u Teheranu preživjelo je vojni pritisak. Po mišljenju Karima Sadjadpoura iz Carnegie Endowment for International Peace, think tanka sa sjedištem u Washingtonu, obje strane vjeruju da su ostvarile prednost u ovom sukobu.

Iako je Trump uvelike smanjio svoje ambicije, budući da je predsjednik sada usredotočen isključivo na to da Hormuški tjesnac ostane otvoren i da se pronađe rješenje u vezi s iranskim visoko obogaćenim uranom, Sadjadpour ne vidi spremnost Irana da napravi bilo kakve značajne ustupke po tim pitanjima. Sukladno tome, okončanje sukoba nije ni na vidiku.