Zadnje subote u ožujku, diljem svijeta obilježava se Svjetski dan za okončanje ribolova (WoDEF) s ciljem širenja suosjećanja prema ribama i ostalim vodenim životinjama poput rakova i hobotnica. Od 2017. godine na ovaj dan zagovara se okončanje ribolova i ribljih farmi kao nepravednih i nepotrebnih praksi. Ove godine čak 190 organizacija sudjeluje u obilježavanju ovog dana kroz različite aktivnosti, a pridružuju im se i Prijatelji životinja.

Iz udruge Prijatelji životinja ističu da ribe pripadaju životinjama prema kojima ljudi pokazuju najmanje empatije: „Ribe se ne glasaju, ne izražavaju bol na nama prepoznatljiv način i mnogima ne djeluju umiljato ili blisko, pa se s njima teže poistovjećujemo. Agonija riba ne doživljava se, već se te životinje tretiraju kao 'plivajuće povrće' čiji se životi mjere u tonama. Njihova staništa nemilice se uništavaju i pustoše, a broj pojedinačnih ubijenih životinja toliko je velik da je nemjerljiv."

Znanost potvrđuje: ribe su osjećajna bića

Navode da znanstvena istraživanja danas jasno potvrđuju da su vodene životinje svjesna bića koja osjećaju bol te pokazuju strah i druge složene emocije. Štoviše, istraživanja pokazuju da imaju sklonosti i prilagodljiva emocionalna stanja: „Riječ je o osjećajnim i inteligentnim bićima: lososi, primjerice, mogu zapamtiti put dug više tisuća kilometara iako su njime prošli samo jednom, a rakovi svjesno izbjegavaju bol, ne samo refleksno."

Bez obzira na sve navedeno, razmjeri stradavanja vodenih životinja iznimno su veliki. Svake godine diljem svijeta ribarski brodovi i ribogojilišta usmrte oko dvije tisuće milijardi riba i dvadeset pet tisuća milijardi kozica. Njihova agonija na ribarskim brodovima može trajati satima, dok u uzgajalištima često žive u teškim uvjetima zbog nedostatka kisika te zbog parazita i pretrpanosti. 90 posto velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina.

Zabrana koćarenja nužna je za zaštitu mora i života u njemu

Povodom Svjetskog dana za okončanje ribolova Prijatelji životinja ističu i nužnost zabrane pridnenih povlačnih mreža, tj. koćarenja. To je jedna od najdestruktivnijih i najneselektivnijih ribolovnih metoda, koja uzrokuje golemu patnju životinja, razara morsko dno, uništava staništa i ubija velik broj usputnih morskih organizama te značajno utječe na klimatske promjene. Od 50 do 80 % europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo koćarenju. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80 % dna oštećeno je koćarenjem.

Prijatelji životinja pozivaju sve da posjete web-stranicu www.zabranimo-koce.net i potpišu peticiju za spas Jadranskog mora od koćarenja te pogledaju filmove Ocean i Seaspiracy.