danas s vama dijelimo vijest o novom otkriću znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković, pod vodstvom prof. dr. sc. Ive Tolić, koje donosi novo objašnjenje jednog od ključnih mehanizama kojima stanica čuva stabilnost svojeg genetskog materijala tijekom diobe, što je važno i za bolje razumijevanje raka jer pogreške u raspodjeli kromosoma povećavaju genetsku nestabilnost, čestu u tumorskim stanicama.

Tijekom stanične diobe kromosomi se moraju iznimno precizno raspodijeliti između dviju novih stanica. No ponekad se neki od njih već na početku diobe nađe na posebno nepovoljnom mjestu, iza pola diobenog aparata, u svojevrsnom "slijepom kutu", iz kojeg ga je teže pravilno usmjeriti.

Tim prof. dr. sc. Ive Tolić pokazao je da stanica za takve situacije ima mehanizam spašavanja. Ključ nije samo u tome može li stanica "uhvatiti" problematični kromosom, nego i u tome može li na vrijeme reorganizirati cijeli diobeni aparat. Kako se polovi diobenog vretena udaljavaju i aparat izdužuje, kromosom se izvlači iz zone najvećeg rizika i time dobiva veću šansu za pravilnu raspodjelu.

Do ovih su zaključaka istraživači došli kombinacijom naprednih metoda, uključujući praćenje diobe stanica uživo u stvarnom vremenu te mikroskopiju vrlo visoke razlučivosti, što im je omogućilo da istodobno prate gibanje kromosoma i precizno analiziraju strukture koje tim procesom upravljaju.

Mehanizam su najprije razjasnili u modelnim ljudskim stanicama, a zatim potvrdili i u više tumorskih staničnih linija. Pokazalo se da se isti problem javlja i ondje, ali i da njegovo rješavanje može biti sporije kada se diobeni aparat ne izdužuje dovoljno učinkovito. Upravo zato ovo istraživanje pomaže bolje razumjeti zašto su tumorske stanice sklonije pogreškama u raspodjeli kromosoma i genetskoj nestabilnosti.

Istraživanje je u cijelosti provedeno na Institutu Ruđer Bošković, a objavljeno je u uglednom znanstvenom časopisu Nature Communications.