Ovih dana toplinski val zahvatio je veći dio Europe donoseći ekstremne temperature koje ponovno otvaraju pitanje odnosa prema životinjama u industrijskom uzgoju. Dok se javnost fokusira na vremenske rekorde i klimatske ekstreme, najteže posljedice i dalje snose životinje u zatvorenim, prenapučenim sustavima proizvodnje. U takvim uvjetima, visoke temperature ne djeluju samo kao vremenski fenomen, nego kao okidač koji razotkriva ranjivost i okrutnost industrijskog uzgoja životinja. 

Industrijski uzgoj pretvara vrućine u masovnu smrt životinja

Tijekom toplinskog vala u Francuskoj i drugim europskim državama svjedočimo masovnim umiranjima peradi. U Francuskoj su u kratkom razdoblju umrle stotine tisuća pilića, dok su službe za zbrinjavanje lešina bile preopterećene, a vlasti razmatrale čak i zakapanje životinja na samim farmama.

Istovremeno, na pojedinačnim industrijskim farmama umiralo je i do polovice jata u jednom danu, pri čemu su u objektima temperature dosezale i više od 40 °C, unatoč ventilacijskim sustavima. Slične situacije potvrđuju i drugi izvještaji iz europske agroindustrije koji opisuju da se perad doslovno guši u zatvorenim objektima.

Iz udruge Prijatelji životinja naglašavaju da ove životinje ne umiru zbog iznimnih vrućina kao prirodne pojave, već zato što su zatočene u industrijskim sustavima koji ih tretiraju kao proizvodne jedinice, a ne kao živa bića: „Radi se o sustavu masovnog uzgoja u kojemu su stotine tisuća životinja zatvorene u hangare, bez ikakve mogućnosti da se kreću slobodno, potraže hlad, vodu ili zaklon. Njihovi životi u potpunosti ovise o mehaničkim sustavima koji u ekstremnim uvjetima ne mogu spriječiti patnju i smrt u golemim razmjerima."

Prijatelji životinja ističu da ono što se u javnosti često opisuje kao posljedica klimatskih promjena zapravo je razotkrivanje temeljne istine da je industrijski uzgoj životinja po svojoj prirodi sustav masovne patnje, u kojemu su ovakve tragedije neizbježne. Ovi događaji nisu izolirani incidenti, nego očekivana posljedica modela koji se temelji na intenzivnom zatvaranju i iskorištavanju životinja u industrijskim razmjerima.

Katastrofa na europskim megafarmama upozorenje je i za Hrvatsku 

Zato navode da Hrvatska ne bi smjela slijediti niti širiti model koji prirodne ekstreme pretvara u masovne valove smrti. Dodaju da će se klimatske promjene nastaviti, ali odgovornost nije na vremenu, nego na sustavu koji milijune životinja drži u uvjetima u kojima njihovo mučno umiranje postaje neizbježno.

„Ovi događaji još su jedan od razloga zašto Hrvatska ne bi smjela ići putem megafarmi i megaklaonica. Sustavi u kojima se milijuni životinja drže u zatvorenim industrijskim objektima inherentno su rizični, neotporni i skloni katastrofalnim posljedicama. Upravo zato smatramo nužnim jasno reći da se takav sustav ne treba poboljšavati niti prilagođavati, nego preispitati i napustiti", zaključuju Prijatelji životinja.

Više informacija o pogubnim posljedicama megafarmi na okoliš, ljudsko zdravlje i dobrobit životinja pronađite na www.prijatelji-zivotinja.hr.