U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su rezultate istraživanja o izloženosti djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića na putu prema i iz osnovne škole, prvo istraživanje takve vrste provedeno u Hrvatskoj.

Prema podacima iz Europske inicijative praćenja debljine u djece svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Uz dugoročne posljedice na tjelesno zdravlje, debljina ugrožava mentalno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece. Brojna istraživanja pokazuju da izloženost djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na povećan unos takvih proizvoda te povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase i debljine.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su u blizini škola u Hrvatskoj djeca okružena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice pekarske proizvode i brzu hranu.

• Više od trećine svih oglasa u blizini škola su oglasi za hranu i bezalkoholna pića

• Gotovo polovica oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola odnosi se na bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice i pekarske proizvode

• Gotovo svaki treći oglas (29,1 %) za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola oglašava proizvode s visokim udjelima masti, zasićenih masti, šećera i/ili soli.

• Približno jedna četvrtina oglasa sadržava mliječne proizvode, voće, povrće i mahunarke, koji imaju povoljniji nutritivni profil i važni su za zdravlje djece.

• Više od polovice (52,4 %) oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola nije usklađeno s kriterijima za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno vrijednostima koje pomažu u procjeni nutritivnog sastava proizvoda i donošenju odluke o primjerenosti oglašavanja djeci. Prema ovim kriterijima:

• 5 od 6 oglasa za slatke proizvode i slane grickalice,

• 3 od 4 oglasa za bezalkoholna pića i napitke i

• 4 od 5 oglasa za prerađeno meso, perad, ribu i slične proizvode nije bilo usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.

• Za 32,2 % oglasa nije bilo moguće procijeniti usklađenost s kriterijima zbog nedostatka dostupnih nutritivnih podataka o proizvodima, a 15,4% oglasa bilo je usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.

Trenutno u Hrvatskoj Zakon o elektroničkim medijima predviđa dobrovoljni kodeks ponašanja kojim bi se uredile audiovizualne komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli.

„Prema rezultatima istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine, Hrvatska", svaki treći osmogodišnjak, njih 36,1 % u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Hrvatska je po ovom rezultatu u samom vrhu Europe, odnosno zauzima četvrto mjesto odmah iza Cipra, Italije i Grčke. To je ozbiljan javnozdravstveni problem i ekonomski izazov. Ujedno, to je i velika prijetnja dugovječnosti budućih generacija s obzirom na činjenicu da se debljina može povezati s padom očekivanog trajanja života od 3,5 godine do 2050. godine. Ulaganje u prevenciju debljine u djece mora biti prioritetno pitanje. Na međunarodnoj razini se već niz godina ističe važnost reguliranja marketinga hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelima masti, šećera i/ili soli usmjerenog prema djeci. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da djeca na putu do škole najčešće vide oglase za hranu i bezalkoholna pića, koja su sa 38,3 % najzastupljenija vrsta oglašavanih proizvoda. Među oglasima za hranu i pića, njih 28,3 % su za bezalkoholna pića, a 20,5 % za slatke proizvode. U ovakvim okruženjima djeca donose prehrambene odabire u skladu s poticajima kojima su okružena. Takvi odabiri predstavljaju odraz utjecaja marketinga, a negativno utječu na zdravlje. Vjerujemo da će ovo istraživanje pokrenuti pozitivno djelovanje svih uključenih i doprinijeti jačanju multisektorske suradnje. Zajednički možemo pokušati mijenjati trendove i početi stvarati okruženja koja potiču zdravije izbore i koja će doprinijeti očuvanju zdravlja djece", istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.

„Djeca su u svom okruženju jako izložena oglašavanju hrane niske nutritivne vrijednosti, koja doprinosi debljini te ugrožava njihovo zdravlje. Kada uzmemo u obzir oglašavanje izravno usmjereno prema djeci putem mobilnih uređaja, gotovo je nemoguće izbjeći utjecaj oglašavanja na ono što djeca žele jesti i piti. Okruženje koje promiče nezdrave prehrambene navike u djece direktno ugrožava dobrobit djece. Djeca imaju pravo odrastati u okruženju koje podržava njihovo zdravlje, a jedna od ključnih strategija za stvaranje takvog okruženja jest uređenje marketinga hrane i pića, s posebnim fokusom na zaštitu djece. Zdravlje djece mora biti u središtu donošenja odluka, uz prepoznavanje dugoročnih zdravstvenih i ekonomskih koristi takvog pristupa", naglasila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

---

Cjeloviti izvještaj s rezultatima istraživanja i preporukama možete preuzeti OVDJE.