Savršeno glatke kugle od crnog stakla: to su palantiri u svijetu „Gospodara prstenova". Omogućavaju komunikaciju na velikim udaljenostima. Ta „mobilna telefonija Srednje zemlje" bila je inspiracija za tehnološkog investitora Alexa Karpa i njegovog kolegu Petera Thiela, koji tvrdi da je „Gospodara prstenova" pročitao više od deset puta.

Svoju tvrtku su nazvali Palantir, po Tolkienovom vidovitom kamenju.

Hobiti bi se pobunili protiv ovih palantira

Na prvi pogled, to zvuči logično: tvrtka obrađuje ogromne količine podataka i prodaje rezultate. „Načelno se na sam naziv ne može imati primjedbe", kaže i Tobias Eckrich, predsjednik Njemačkog Tolkienovog društva koje upravlja zaostavštinom autora „Gospodara prstenova" J. R. R. Tolkiena.

Prema Eckrichu, taj koncept ipak nema puno zajedničkog s Tolkienovim palantirima. Tako, primjerice, podaci dobiveni od tvrtke Palantir završavaju u američkoj imigracijskoj službi ICE, koja ih koristi za lociranje osoba za kojima traga.

Kod Tolkiena palantiri nisu bili sredstvo masovnog nadzora, ističe Eckrich.

Svoju kritiku pojašnjava jednom tolkinovskom paralelom: softver tvrtke Palantir pokušava prodati „jedinstveni prsten", dakle „svemoćno oružje". U Tolkienovom svijetu bi se hobiti svakako borili protiv takvog projekta.

Zloupotreba Aragornovog mača

Deseci tehnoloških firmi koriste imena iz „Gospodara prstenova": digitalna banka Erebor, po bogatom gradu patuljaka, rudarsko startap-poduzeće Durin; tvrtke Valar Ventures i Lembas LLC.

A Sauron Systems prodaje sigurnosne uređaje za privatnu upotrebu: Sauronovo oko, čiji pogled prodire kroz oblake, sjene, zemlju i meso, ovdje bi navodno trebalo štititi nečiji dom.

Posebno problematičnim Eckrich smatra naziv Anduril, firme koja proizvodi dronove i nosi ime čuvenog Aragornovog mača. Pentagon je toj vojnoj tvrtki koja se bavi umjetnom inteligencijom upravo dodijelio posao vrijedan 20 milijardi dolara.

Po Eckrichovim riječima, tu je suština problema: napadi kakvi su se događali u Venezueli ili Iranu nimalo ne odgovaraju Aragornovom liku. On ne bi tek tako kršio međunarodno pravo. Eckrich smatra da tvrtke koriste popularne nazive iz Tolkienovih djela kako bi sebe predstavile kao „pozitivne".

Giorgia Meloni: protiv zlog prstena

Ovaj trik koriste i političari: potpredsjednik SAD-a J. D. Vance prikazuje se kao vatreni ljubitelj „Gospodara prstenova". Nalazio se čak i na čelu tvrtki Mithril Industries, nazvane po neuništivom metalu patuljaka, i Narya capital, nazvane po jednom od prstenova moći koje nosi dobri čarobnjak Gandalf.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni također voli govoriti o sebi kao o ratnici protiv „zlog prstena koji sve nas želi porobiti".

U dokumentarcu njemačke javne televizije Arte „Giorgia Meloni, moć klanova", povjesničar David Conti objašnjava zašto talijanska desnica instrumentalizira Tolkiena: zbog jednostavne crno-bijele podjele na prijatelje i neprijatelje u „Gospodaru prstenova" - ovdje dobri hobiti, ljudi i vilenjaci, a tamo zli Sauron, njegov prsten, trolovi i orci. Tako se provodi isključivanje političkih protivnika.

Oklopna brigada 45 uz glazbu "Nazgula"

Tobias Eckrich upozorava da stvari nisu crno-bijele. „Gospodar prstenova" ima i mnogo nijansi. Na primjer, Frodo na kraju ne uspijeva sam uništiti prsten, jer ga je zavela moć. S druge strane, upravo zli Gollum svojim padom u vulkan omogućava uništenje prstena."

I u Njemačkoj se sve češće koriste tolkinovske reference. Tako se jedna zračna postrojba Bundeswehra nazvala Nazgul. Problematična referenca: riječ je o duhovima prstena - devetorici ljudi - koji služe mračnom gospodaru Sauronu.

Oklopna brigada 45 na Instagramu čak koristi glazbu „Nazgula". Stručnjak za Tolkienovo djelo Eckrich na to sa čuđenjem kaže: „Nazguli su bili bezvoljni robovi mračnog gospodara. Bih li se ja kao vojnik želio unaprijed predstaviti kao rob jednog zlog lika? Mislim da ne!"