U posve neočekivanom političkom manevru koji je podijelio europsku javnost, Europska komisija je službeno predstavila prijedlog o usporavanju stopa smanjenja stakleničkih plinova za energetski i industrijski sektor. Ova odluka predstavlja radikalan zaokret u dosadašnjoj agresivnoj zelenoj politici Bruxellesa. Glavni alat za provođenje ove reforme su izmjene u popularnom Sustavu trgovanja emisijama (ETS), koji je od 2005. godine bio temelj europske borbe protiv klimatskih promjena.

Novi zaokret ima jasan cilj: zaštititi posrnulo gospodarstvo i konkurentnost europskih tvrtki na globalnom tržištu. Zbog energetskih šokova i nestabilnosti na tržištu energenata, industrijski sektori našli su se pod golemim financijskim pritiskom. Dok jedni pozdravljaju ovaj potez kao "poslovno mudar", kritičari tvrde da Europska unija upravo "kupuje vrijeme" za zagađivače na štetu planeta.

Što donosi nova reforma i kako se mijenja ETS sustav?

Sustav ETS funkcionira tako da postavlja gornju granicu (cap) za ukupnu količinu stakleničkih plinova koju industrijska postrojenja smiju ispustiti u atmosferu. Ta se granica svake godine smanjivala kako bi se kompanije prisilile na prelazak na zelene tehnologije. Prije ovog najnovijeg prijedloga Komisije, ta je granica padala brzim tempom od 4,3 posto godišnje, s planiranim ubrzanjem na 4,4 posto.

Međutim, novi prijedlog Europske komisije donosi drastično ublažavanje:

• Smanjenje godišnjeg tempa: od 2031. do 2035. godine stopa smanjenja dopuštenih emisija past će na 3,7 posto godišnje.

• Dodatno usporavanje nakon 2036.: u razdoblju od 2036. do 2040. godine stopa će se dodatno srezati na samo 1,7 posto godišnje.

• Produljenje prava na onečišćenje: prema izračunima neovisnih organizacija, bez ovih izmjena razina dopuštenih emisija u ETS sektorima pala bi na nulu već do 2039. godine. S novim prijedlogom, tvrtke će moći ispuštati stakleničke plinove sve do 2048. godine.

Uz to, kompanije iz ključnih sektora moći će besplatne emisijske dozvole (takozvane dozvole za onečišćenje) dobivati sve do 2037. ili 2038. godine, umjesto prvotno planirane 2034.. Zauzvrat će morati priložiti jasan plan ulaganja u dekarbonizaciju.

Sukob ekonomije i ekologije: tko gubi, a tko dobiva?

Glavni povjerenik za klimatsku politiku, Wopke Hoekstra, izjavio je kako je ovaj pristup znatno povoljniji za poslovanje jer prepoznaje da se europska industrija bori s nelojalnom konkurencijom iz Azije i SAD-a. Tvrtke izvan Europe često ne plaćaju visoke penale za CO2, što europske proizvode čini preskupima.

S druge strane, ekološke udruge i zeleni zastupnici u [Europskom parlamentu](https://www.edusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/ek-predlaze-usporavanje-stopa-smanjenja-staklenickih-plinova-70013, https://www.europarl.europa.eu/factsheets/hr/sheet/72/borba-protiv-klimatskih-promjena) oštro su osudili ovaj potez. Tvrde da popuštanje pod političkim pritiscima ugrožava ostvarivanje dugoročnog cilja - smanjenja neto emisija za 90 posto do 2040. godine te postizanje potpune klimatske neutralnosti do 2050..

Što slijedi: širenje sustava na privatne zrakoplove i otpad

Kako bi se kompenziralo ovo ublažavanje pravila za tešku industriju, Europska komisija predlaže proširenje ETS sustava na nove sektore. Tako će se po prvi put naplaćivati emisije za privatne zrakoplove, što se smatra pravednijim potezom prema građanima. Sustav će također obuhvatiti i komunalni otpad kako bi se potaknulo recikliranje i smanjilo spaljivanje smeća.

Ovaj prijedlog sada ide na dugotrajne pregovore u [Europski parlament](https://www.edusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/ek-predlaze-usporavanje-stopa-smanjenja-staklenickih-plinova-70013, https://www.europarl.europa.eu/factsheets/hr/sheet/72/borba-protiv-klimatskih-promjena) i države članice, a konačno usvajanje zakonskih izmjena očekuje se najranije krajem godine ili tijekom iduće godine.

Uglavnom, odluka o usporavanju stope smanjenja stakleničkih plinova jasno pokazuje da je Europska unija stigla do točke u kojoj klimatske ambicije moraju redefinirati pod pritiskom ekonomske realnosti. Hoće li ovaj balans spasiti europska radna mjesta ili nepovratno unazaditi borbu protiv globalnog zatopljenja, pokazat će godine pred nama.